{"id":2202,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2202","title":{"rendered":"BJELINSKI, Bruno (WEISS)"},"content":{"rendered":"

BJELINSKI, Bruno (WEISS),<\/span> skladatelj (Trst, Italija, 1. XI. 1909 \u2013 Silba, 3. IX. 1992). Otac \u2192 Alana i Deana. Najraniju mladost proveo je u Trstu, gdje mu je otac radio u tvrtki za trgovinu kavom, a nakon maj\u010dine smrti vratio se u Zagreb i odrastao kod bake. Za Velike gospodarske krize (1929\u201333) otac mu je bankrotirao te se zaposlio kao upravitelj Ugljenokop\u00e2 Golubovec. Ve\u0107 kao dje\u010dak u\u010dio je klavir te, iako je na o\u010dev zahtjev upisao studij prava, istodobno je studirao kompoziciju na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu kod Blagoja Berse i Franje Dugana. Doktorat iz pravnih znanosti stekao je 1934, a kompoziciju je diplomirao 1936. Sonatom za violinu i glasovir<\/span> u klasi F. Dugana st. Do II. svj. rata radio je kao sudski tuma\u010d i odvjetni\u010dki pripravnik. Po osnutku NDH prebjegao je u Split te bio u internaciji u Kor\u010duli i Bariju, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, pristupio je partizanima. Kao \u010dlan Kazali\u0161ta narodnoga oslobo\u0111enja na Visu, skladao je ve\u0107i broj partizanskih borbenih pjesama. Nakon II. svj. rata kra\u0107e je vrijeme djelovao u Srednjoj muzi\u010dkoj \u0161koli u Splitu (1944\u201345) te u Dr\u017eavnoj muzi\u010dkoj \u0161koli u Zagrebu, a od jeseni 1945. do umirovljenja 1977. bio je profesor kontrapunkta i (od 1960) polifone kompozicije na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu. \u2013 Iznimno je plodan skladatelj, isprva vi\u0161e okrenut klaviru i komornim sastavima, potom simfonijskim, koncertnim, vokalnim i scenskim oblicima. God. 1954\u201388. skladao je petnaest simfonija i svakoj je dao podnaslov ili osobnu posvetu (In memoriam poetae,<\/span> 1961; Muzika za prijatelje,<\/span> 1964; Sinfonietta brasiliera,<\/span> 1963). Me\u0111u koncertnim djelima isti\u010du se Koncertantna simfonija<\/span> za klavir i orkestar (1967) te Serenada<\/span> za trublju, klavir, guda\u010de i udaraljke (1957), nadahnuta ju\u017enoameri\u010dkom glazbom. Posebnu va\u017enost u njegovu stvaranju imao je klavir, kojemu je posvetio Sedam bagatela<\/span> (1950), Proljetne igre<\/span> (1957) te Na velikom brodu<\/span> (1960), dok je u vokalnoj glazbi bio nadahnut stihovima Otona \u017dupan\u010di\u010da <\/span>(Ciciban,<\/span> 1947), Gustava Krkleca (Pjesme za Bezimenu,<\/span> 1953), Grigora Viteza (\u0160uma spava,<\/span> 1965), Antuna Branka \u0160imi\u0107a (Dialog<\/span> za mezzosopran i glasovir, <\/span>1975) kao i brazilskim folklorom (Candombl\u00e9<\/span> za sopran, klavir i udaraljke, 1972). Osobit je smisao pokazao za stvaranje dje\u010dje glazbe pa je vi\u0161e svojih glazbeno-scenskih djela posvetio dje\u010djem kazali\u0161tu (opere P\u010delica Maja,<\/span> 1952 i Ru\u017eno pa\u010de,<\/span> 1981; baleti Pinocchio,<\/span> 1959, Peter Pan,<\/span> 1966. i Ma\u010dak u \u010dizmama,<\/span> 1976), \u010dime je stekao popularnost u domovini i inozemstvu. Iako je u operi Orfej XX stolje\u0107a<\/span> (1978) unio elemente rock-glazbe i blues-glazbe nije bio sklon avangardnim glazb. eksperimentiranjima. Skladao je i glazbu za film Plavi 9<\/span> Kre\u0161e Golika (1950). Vrednovan je kao majstor \u00bbu kompoziciji sklon klasi\u010dnim oblicima, glazbi koncertantnoj i komornoj lirskog karaktera koju pro\u017eima vedrinom i mjestimice mediteranskim ugo\u0111ajem\u00ab te se smje\u0161ta me\u0111u najzna\u010dajnije hrvatske glazb. autore. Osim glazbom bavio se i pisanjem, me\u0111u ostalim i vlastitih uspomena, a bio je i vrstan karikaturist. Dobitnik je vi\u0161e nagrada za \u017eivotno djelo (\u00bbMlado pokoljenje\u00ab, 1965; \u00bbVladimir Nazor\u00ab, 1976; \u00bbJosip Slavenski\u00ab, 1986). Bio je redovni \u010dlan JAZU (danas HAZU) od 1988. Njegovo ime nosi glazbena \u0161kola u Daruvaru te ulice u Zagrebu i Osijeku. <\/p>\n

IZV.:<\/span> Podaci o ulazniku B. Poli\u0107.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Vijesti Advokatske komore u Zagrebu<\/span>. Odvjetnik, 5(1934) 1. \u2013 K. Kova\u010devi\u0107: Bjelinski, Bruno<\/span>. Enciklopedija Jugoslavije, 1. Zagreb 1955. \u2013 J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata<\/span>. Beograd 1980. \u2013 K. Kova\u010devi\u0107: Bjelinski, Bruno<\/span>. Enciklopedija Jugoslavije, 2. Zagreb 1982. \u2013 Bjelinski, Bruno<\/span>. Muzi\u010dka enciklopedija, 1. Zagreb 1971. \u2013 Bjelinski, Bruno<\/span>. Leksikon Jugoslavenske muzike, 1. Zagreb 1984. \u2013 Komorni koncert<\/span>. Jevrejski pregled, 36(1985) 1\/2. \u2013 A. P.: Kompozitor Bruno Bjelinski osamdesetogodi\u0161njak.<\/span> Jevrejski pregled, 40(1989) 9\/12. \u2013 I. Ajanovi\u0107: Bjelinski, Bruno<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 2. Zagreb 1989. \u2013 Bjelinski, Bruno<\/span>. Hrvatska enciklopedija, 2. Zagreb 2000. \u2013 M. Stanetti: \u010cuvar glazbenog reda<\/span>. Ve\u010dernji list, 36(1992) 10432. \u2013 B. P.: Bruno Bjelinski \u2013 s njim samim<\/span>. Novi Omanut, 3(1995) 12. \u2013 B. Poli\u0107, S. Vere\u0161 i B. Bjelinski \u2013 odlomci iz sje\u0107anja<\/span>. Novi Omanut 7(1999) 12\/13. \u2013 I. Me\u0161trovi\u0107: Skladatelj prve hrvatske skladbe za fagot<\/span>. Zadarski list, 13(2007) 2765. \u2013 Z. Weber: Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj europskih obzora. Uz 100. obljetnicu umjetnikova ro\u0111enja.<\/span> Kolo, 19(2009) 3\/4.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BJELINSKI, Bruno (WEISS), skladatelj (Trst, Italija, 1. XI. 1909 \u2013 Silba, 3. IX. 1992). Otac \u2192 Alana i Deana. Najraniju mladost proveo je u Trstu, gdje mu je otac radio u tvrtki za trgovinu kavom, a nakon maj\u010dine smrti vratio se u Zagreb i odrastao kod bake. Za Velike gospodarske krize (1929\u201333) otac mu je … Nastavi \u010ditati “BJELINSKI, Bruno (WEISS)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-2202","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2202"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2202"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2202\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2202"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2202"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2202"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}