{"id":2146,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2146","title":{"rendered":"SCHWARZ, Rikard (\u0160varc, Schwartz)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">SCHWARZ, Rikard (\u0160varc, Schwartz), <\/span>skladatelj, dirigent i glazb. pisac (Zagreb, 20. IX. 1897 \u2013 logor Jasenovac, 1941). Potomak je obitelji podrijetlom iz Nagykanizse. Sin pravnika \u2192 Ljudevita (Lavoslava) i Irde (Side) ro\u0111. Kraus (?, 1870 \u2013 Zagreb, 6. II. 1904), brat Vilima, Nade i Ane Marije ud. za Miroslava Glika (?, 1896 \u2013 ?, 1940), brati\u0107 \u2192 B. Savina. Sa suprugom Vericom ro\u0111. Jovanovi\u0107 (? \u2013 Novi Sad, Srbija, 1938) otac je Luje (Novi Sad, Srbija, 1938). U\u010dio je violinu (V\u00e1clav Huml), glasovir (Ernest Krauth) i teorijske predmete (Franjo Dugan i Fran Lhotka) na \u0161koli HGZ. Najprije je studirao kemiju na Tehni\u010dkom fakultetu u Zagrebu (1918\u201319), a zatim studirao u Be\u010du kompoziciju (Arnold Sch\u00f6nberg, Alban Berg i Joseph Marx), klavir (Franz Moser) i dirigiranje (Ludwig Kaiser). Nakon zavr\u0161etka studija vratio se 1922. u Zagreb. Potom je radio kao operni dirigent i glazbeni pedagog u Osijeku i Splitu (1922\u201326), nastavnik glasovira i teorije na muzi\u010dkoj \u0161koli \u00bbStankovi\u0107\u00ab u Beogradu (1926\u201337) te kao direktor Muzi\u010dke \u0161kole \u00bbIsidor Baji\u0107\u00ab u Novom Sadu (1936\u201341). Uz to je bio jedan od pokreta\u010da i urednika \u010dasopisa <span class=\"Italic\">Muzika <\/span>(1928\u201329), suradnik <span class=\"Italic\">Zvuka <\/span>(1932\u201336) i <span class=\"Italic\">Muzi\u010dkoga glasnika <\/span>te u\u010ditelj kraljeve djece. Sura\u0111ivao kao glazbeni kriti\u010dar u listovima <span class=\"Italic\">Die Drau,<\/span> <span class=\"Italic\">Jutarnjem listu,<\/span> <span class=\"Italic\">\u017didovu<\/span> i dr. (vi\u0161e od 800 \u010dlanaka). God. 1940. bio je mobiliziran te je slu\u017eio u Sarajevu i Makedoniji. Nakon voj. sloma Kraljevine Jugoslavije u Travanjskom ratu 1941. pobjegao je u Zagreb, gdje su mu \u017eivjeli ve\u0107 ostarjeli otac, nemo\u0107na sestra i sin. Dana 30. VI. 1941. bio je uhi\u0107en te odveden u Zagreba\u010dki zbor, a odatle 2. ili 3. VII. u Gospi\u0107, zatim u pa\u0161ki logor Slana te naposljetku u logor Krapje (Jasenovac I), gdje je vjerojatno stradao prije kraja 1941. U me\u0111uvremenu je njegov otac uputio molbu poglavniku Anti Paveli\u0107u da ga pusti iz logora, a ovaj ju je proslijedio ministru Andriji Artukovi\u0107u. U molbi je naveo da njegov sin ima nezbrinutoga trogodi\u0161njeg sin\u010di\u0107a Luju iz braka \u00bbarijevkom\u00ab Vericom Jovanovi\u0107, koja je umrla pri porodu. \u2013 Njegova sa\u010duvana djela napisana su uglavnom u stilu neoromantizma. Unato\u010d tradicionalnoj \u010detverostava\u010dnosti, pokazuju slobodnu formalnu konstrukciju, uvjetovanu subjektivno\u0161\u0107u sadr\u017eaja. Samo u pojedinim kompozicijama tra\u017eio je priklju\u010dak na suvremenije tokove, ugledaju\u0107i se na Bart\u00f3ka i Prokofjeva. Istaknuo se skladbama <span class=\"Italic\">Romanti\u010dka simfonija<\/span> <span class=\"Italic\">u c-molu, Guda\u010dki kvartet u b-duru, Sonata za violinu i klavir, Sonatina za violinu i klavir u c-molu, Varijacije i fugato na Mozartovu temu za klavir, De\u010dja svita <\/span>za <span class=\"Italic\">klavir,<\/span> <span class=\"Italic\">Na galiji za bariton i orkestar, Pet pesama iz arapske poezije, Uzdaj se u Boga,<\/span> <span class=\"Italic\">Tri zbora na jiddisch tekstove, Pod palubom<\/span> <span class=\"Italic\">za bariton i orkestar<\/span>. Glazb. ostav\u0161tinu sa\u010duvao je tast Jovanovi\u0107 u Novom Sadu te ih nakon II. svj. rata predao njegovoj sestri Nadi. Nakon njezine smrti 1983. ona je bila premje\u0161tena u arhiv HGZ, gdje se i danas nalazi. Neke njegove skladbe prona\u0111ene su tek 1995. u Jeruzalemu. Na stogodi\u0161njicu ro\u0111enja odr\u017ean je 1997. u Novom Sadu koncert na kojem su izvedene njegove kompozicije. \u2013 Sestra <span class=\"Italic\">Nada, <\/span>in\u017eenjerka (Zagreb, 6. VI. 1902 \u2013 Jesenice, Slovenija, 24. VII. 1983). Studij kemije zavr\u0161ila je u Pragu. U me\u0111uratnom razdoblju radila je u tvornici tekstila \u00bbKranj\u00ab. Najkasnije do po\u010d. 1941. vratila se u Zagreb, gdje je 4. II. 1941. te\u0161ko ranjena u bomba\u0161kom atentatu na Englesku \u010ditaonicu u Zagrebu. Premda je bila invalid, uhi\u0107ena je 1944. i trebala biti odvedena u logor, ali je pu\u0161tena na intervenciju zagreba\u010dkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca. Nakon rehabilitacije bila je asistentica na Tehni\u010dkom fakultetu u Zagrebu do umirovljenja. \u2013 Brat <span class=\"Italic\">Vilim (Vilo),<\/span><span class=\"Bold\"> <\/span>slu\u017ebenik i \u017eid. aktivist (Zagreb, 4. I. 1901 \u2013 logor Jasenovac, 1945). Jedan je od osniva\u010da i prvih vo\u0111a Saveza \u017eid. omladinskih udru\u017eenja osnovanog 1919. u Slavonskom Brodu. Nakon uspostave NDH prijavio je imovinu. U njoj se opisao kao biv\u0161i bankovni slu\u017ebenik, a kao adresu je naveo \u0110or\u0111i\u0107evu ul. God. 1941. radio je kao slu\u017ebenik \u017dOZ. U studenom 1941. dobio je dopu\u0161tenje da privremeno stanuje na Srebrnjaku zajedno sa sestrom Nadom. U nepoznato doba bio je uhi\u0107en i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. <\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 699. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 28344. \u2013 JUSP Jasenovac. \u2013 K\u017dZ. \u2013 Podaci o ulazniku B. Poli\u0107. \u2013 Telefonski imenik 1941. \u2013 Yad Vashem. \u2013 \u017dOZ, Knjiga umrlih. <\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> <span class=\"Italic\">\u0160varc, Rikard. <\/span>Muzi\u010dka enciklopedija, 3. Zagreb 1977. \u2013 Jevrejski pregled, 33(1982) 8. \u2013 <span class=\"Italic\">\u0160varc, Rikard. <\/span>Leksikon jugoslavenske muzike, 2. Zagreb 1984. \u2013 <span class=\"Italic\">200 godina \u017didova u Zagrebu<\/span>. Jevrejski pregled, 40(1989) 5\/8. \u2013 P. Po\u017ear: <span class=\"Italic\">Schwarz, Rikard. <\/span>Leksikon povijesti, novinarstva i publicistike.<span class=\"Italic\"> <\/span>Split 2001. \u2013 <span class=\"Italic\">200 godina \u017didova u Zagrebu. Referati i govori sa proslave 180-godi\u0161njice Jevrejske op\u0107ine Zagreb (6\u20139. XI. 1987). <\/span>Zagreb 1988. \u2013 Hrvatsko slovo, 1(1995), 26. V. \u2013 G. Ivokovi\u0107: <span class=\"Italic\">Rikard Schwarz. <\/span>Novi Omanut, 3(1995) 12. \u2013 <span class=\"Italic\">Schwarz, Rikard. <\/span>Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. \u2013 L. Dobroni\u0107: <span class=\"Italic\">Splet sudbina. <\/span>Zagreb 2000. \u2013 T. Radau\u0161: <span class=\"Italic\">Schwarz, Vilim. <\/span>\u00d6sterreichisches Biographisches Lexikon, 55. Wien 2001. \u2013 M. \u0160vob: <span class=\"Italic\">\u017didovi u Hrvatskoj,<\/span> 2. Zagreb 2004. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107: <span class=\"Italic\">Granitzov krug. <\/span>Ha-kol, 2009, 111. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107 i A. Laslo: <span class=\"Italic\">\u017didovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodi\u010d<\/span>. Zagreb 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SCHWARZ, Rikard (\u0160varc, Schwartz), skladatelj, dirigent i glazb. pisac (Zagreb, 20. IX. 1897 \u2013 logor Jasenovac, 1941). Potomak je obitelji podrijetlom iz Nagykanizse. Sin pravnika \u2192 Ljudevita (Lavoslava) i Irde (Side) ro\u0111. Kraus (?, 1870 \u2013 Zagreb, 6. II. 1904), brat Vilima, Nade i Ane Marije ud. za Miroslava Glika (?, 1896 \u2013 ?, 1940), &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2146\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;SCHWARZ, Rikard (\u0160varc, Schwartz)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-2146","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-20"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2146","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2146"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2146\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2146"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2146"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2146"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}