{"id":2117,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2117","title":{"rendered":"SCHWARZ, David"},"content":{"rendered":"

SCHWARZ, David, <\/span>trgovac, izumitelj i konstruktor (Keszthely, Ma\u0111arska, 20. XII. 1850 \u2013 Be\u010d, 13. I. 1897). Potomak je stare \u017eid. obitelji iz Ma\u0111arske. Suprug Melanije ro\u0111. Kaufman te otac operne pjeva\u010dice Vere. Sporan je datum njegova ro\u0111enja, tako da se u literaturi jo\u0161 navode 2. X. 1850. i 7. XII. 1850. Tvorac je prvoga upravljivog aluminijskog zra\u010dnoga broda s benzinskim motorom. Nastanio se 1865. s majkom u \u017dupanji, gdje mu je stariji brat imao ve\u0107 uhodanu trgovinu. Zavr\u0161iv\u0161i trgova\u010dki zanat, postao je uspje\u0161an trgovac drvom te je izgradio pilanu kraj Na\u0161ica, a eksploatirao je \u0161umu izme\u0111u Koprivnice i Ludbrega. Rade\u0107i na tehni\u010dkim izumima u pilani, po\u010deo se zanimati za tehniku, osobito za letenje. Zamislio je gradnju upravljive zra\u010dne letjelice te je u Zagrebu 1880-ih radio na modelu zra\u010dnoga broda s benzinskim motorom. Kad je zaradio dovoljno novca, potkraj 1880-ih posvetio se samo projektiranju. Kako bi mogao dalje razvijati svoj naum, oti\u0161ao je u Njema\u010dku te se zaposlio u tvornici aluminija tvorni\u010dara Carla Berga, s kojim je radio na novoj aluminijskoj slitini (tzv. Schwarzov aluminij), pogodnijoj za izradbu letjelica. Pridobiv\u0161i zanimanje ruskoga voj. ata\u0161ea, 1892. stigao je u Sankt Peterburg, gdje je u o\u017eujku 1893. izgradio zra\u010dni brod (tzv. \u0160varcoplan) te ga predstavio komisiji rus. vojnog ministarstva. Nakon neuspjeha s pokusnim letom u listopadu 1894. rus. vlasti obustavile su financiranje projekta te ga optu\u017eile za \u0161pijuna\u017eu u korist Austro-Ugarske. Pod prijetnjom zatvora uni\u0161tio je zra\u010dni brod i pobjegao u Zagreb, odakle je nastavio tra\u017eiti potporu za ostvarivanje svoje zamisli. S partnerom C. Bergom ponudio je projekt pruskim vojnim vlastima te zatra\u017eio potporu u nastavku istra\u017eivanja. Njem. car Vilim II. dodijelio mu je 1895. na raspolaganje voj. uzleti\u0161te Tempelhof pokraj Berlina, gdje je od aluminija izgradio zra\u010dni brod oblika topovske granate, ispunjen vodikom, duga\u010dak 48 m, promjera 12 m, mase 3560 kg, obujma 3697 m3; pokretao ga je benzinski motor snage 11,76 kW. Brod je prvi put uspje\u0161no isku\u0161ao 8. X. 1896, kad se zbog slabe kvalitete plina podignuo samo jedan metar. Prvi slu\u017ebeni let zakazan za 15. I. 1897. nije do\u017eivio, iznenada preminuv\u0161i u Zagrebu na putu prema Berlinu. Ipak, let je obavljen 3. XI. 1897. Zrakoplov je uspio uzletjeti s Tempelhofa, ali je na visini od 460 m prestao raditi jedan propeler zbog pada pogonskoga prijenosnog remena pa ga je pilot morao preuranjeno prizemljiti, pri \u010demu je stradala gotovo cijela konstrukcija. Potaknut idejom, grof Ferdinand von Zeppelin je 1898. od njegove udovice za 15 000 njem. maraka otkupio projekt s nacrtima, na osnovi kojih je 1900. izradio svoj brod <\/span>LZ1 i njime nezaslu\u017eeno stekao slavu tvorca prvoga zra\u010dnoga broda. Tek nakon I. svj. rata i slu\u017ebeno mu je priznato prvenstvo za taj izum. Austr. dru\u0161tvo in\u017eenjera i arhitekata podijelilo mu je po\u010dasni naslov \u00bbin\u017eenjera\u00ab, a u dvori\u0161tu Tehni\u010dkoga muzeja u Zagrebu postavljena mu je bista. Ostatke njegova prvoga zrakoplova \u010duva Technische Reichsmuseum u M\u00fcnchenu. \u2013 <\/span>K\u0107i Vera, <\/span>sopranistica (Zagreb, 10. VII. 1889 \u2013 Be\u010d, 4. XII. 1964). Pjevanje je u\u010dila u \u0161koli HGZ u Zagrebu i u Be\u010du. Debitirala je 1912. u be\u010dkom Theater an der Wien. <\/span>U Zagrebu je prvi put nastupila 1913. kao Eva u istoimenoj operi Franza Leh\u00e1ra. Od 1914. bila je \u010dlanica Opere u Hamburgu, od 1917. Dvorske opere u Berlinu i od 1921. Opere u Be\u010du. Na praizvedbi operete Carevi\u0107 <\/span>F. Leh\u00e1ra u Berlinu 1925. pjevala je gl. \u017eensku ulogu i postigla izniman uspjeh te je otada, osobito kao partnerica Richarda Taubera, u\u017eivala ugled nenadma\u0161ne interpretatorice na podru\u010dju vedroga glazb. kazali\u0161ta u Njema\u010dkoj. Usporedo je gradila i opernu karijeru pa je 1929. pjevala Oktavijana (Richard Strauss, Kavalir s ru\u017eom<\/span>) na Sve\u010danim igrama u Salzburgu, a 1939. Lady Macbeth (Giuseppe Verdi, Macbeth<\/span>) <\/span>na festivalu u Glyndebourneu. Gostovala je u mnogim eur. glazbenim sredi\u0161tima te u Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi. \u010cesto je nastupala i u Zagrebu. Od 1939. pou\u010davala je pjevanje u Hollywoodu i New Yorku, a od 1948. dr\u017eala je te\u010dajeve solo-pjevanja na \u00bbMozarteumu\u00ab u Salzburgu. Umjetnica je izvanredne muzikalnosti, velikoga glasovnog opsega i intenziteta, a u svojoj je bogatoj karijeri ostvarila velik broj opernih i operetnih kreacija. Snimila je i velik broj gramofonskih plo\u010da. Glavne uloge: Aida, Amelija, Leonora i Lady Macbeth (Giuseppe Verdi, Aida, Krabuljni ples, Trubadur <\/span>i Macbeth<\/span>); <\/span>Rosalinda (Johann Strauss, \u0160i\u0161mi\u0161<\/span>); <\/span>Oktavijan (Richard Strauss, Kavalir s ru\u017eom<\/span>) <\/span>i niz kreacija u operetnom repertoaru. <\/p>\n

LIT.:<\/span> Hrvatsko pravo, <\/span>3(1897) 359. \u2013 Schwarz, David.<\/span> Enciklopedija Leksikografskog zavoda, 5. Zagreb 1969. \u2013 Schwarz, David.<\/span> Op\u0107a enciklopedija, 7. Zagreb 1981. \u2013 Jevrejski pregled, 39(1989) 5\/8. \u2013 Schwarz, David.<\/span> Brockhaus, 19. Leipzig\u2013Mannheim 1996. \u2013 Schwarz, David.<\/span> Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. \u2013 Ch. Mentschl: Schwarz, David.<\/span> \u00d6sterreichisches Biographisches Lexikon 1815\u20131950, 54. Wien 1999. \u2013 Schwarz, David.<\/span> Hrvatska enciklopedija, 9. Zagreb 2007. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107 i A. Laslo: \u017didovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodi\u010d<\/span>. Zagreb 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SCHWARZ, David, trgovac, izumitelj i konstruktor (Keszthely, Ma\u0111arska, 20. XII. 1850 \u2013 Be\u010d, 13. I. 1897). Potomak je stare \u017eid. obitelji iz Ma\u0111arske. Suprug Melanije ro\u0111. Kaufman te otac operne pjeva\u010dice Vere. Sporan je datum njegova ro\u0111enja, tako da se u literaturi jo\u0161 navode 2. X. 1850. i 7. XII. 1850. Tvorac je prvoga upravljivog … Nastavi \u010ditati “SCHWARZ, David”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-2117","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-20"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2117"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2117"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2117\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}