{"id":2078,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=2078","title":{"rendered":"SCHREINER, Armin"},"content":{"rendered":"

SCHREINER, Armin, <\/span>poduzetnik i \u017eid. aktivist (Koprivnica, 25. III. 1874 \u2013 logor Jasenovac, 1941). Sin Julija, brat Marije Valerije ud. Reich, suprug Ru\u017ee s kojom je imao \u0161estero djece (Ferdinanda, Vladimira, Otta, Lea, Eleonor (Ellu) ud. Lederer i Miru). Isprva je radio kao namje\u0161tenik gra\u0111evinske industrije \u00bbZagorka\u00ab u Bedekov\u010dini i Zagrebu. Najkasnije do 1908\u201309. postao je njezinim upraviteljem te na uglu Mesni\u010dke ul. i Ilice u Zagrebu otvorio \u00bbuzorno skladi\u0161te\u00ab (izlo\u017ebeni prostor). Nakon \u0161to je tvornica 1918. pre\u0161la iz vlasni\u0161tva austr. poduze\u0107a u samostalno hrv. dioni\u010dko dru\u0161tvo, postao je jednim od njezinih najve\u0107ih dioni\u010dara te jedinim zastupnikom u prodaji proizvoda tvornice. U dana\u0161njem De\u017eeli\u0107evu prilazu naslijedio je od oca zemlji\u0161te, koje je prodao \u00bbZagorki\u00ab te za dobiveni novac kupio ve\u0107inski paket dionica \u010dime je kona\u010dno postao njezinim vlasnikom. Uz to bio je potpredsj. Gradske \u0161tedionice u Zagrebu, ravnatelj Zagreba\u010dke gradnje i Bosansko-hercegova\u010dke gradnje, ravnatelj i suvlasnik Bukova\u010dke proizvodnje cigle, Ju\u017enoslavenske industrije motora, poduze\u0107a Ugljenokopno d. d. \u00bbMirna\u00ab, Jugozapadne grani\u010dne lokalne \u017eeljeznice. Tijekom 1930-ih \u010dlan je \u00bbLo\u017ee Zagreb 1090\u00ab nezavisnoga \u017eid. reda Bnei Brit. <\/span>Po uspostavi NDH sa suprugom je preuzeo \u017eid. znak te bio izba\u010den iz svojega zagreba\u010dkog stana te krajem lipnja 1941. uhi\u0107en. Bio je zato\u010den na Zagreba\u010dkom zboru na Savskoj cesti te deportiran u gospi\u0107ki sustav logora, a potom u jasenova\u010dki logor Bro\u010dice, gdje je stradao prije kraja godine. Nakon \u0161to je uhi\u0107en, njegova sestra uputila je 31. X. 1941. Usta\u0161kom redarstvu molbu da ga se zbog starosti i naru\u0161ena zdravlja oslobodi prisilnoga rada. Tvornica \u00bbZagorka\u00ab zaplijenjena je 1942, a 1946. nacionalizirana. \u2013 U Zagrebu je ostao upam\u0107en kao proizvo\u0111a\u010d kerami\u010dkih plo\u010dica mnogih reprezentativnih zgrada, me\u0111u ostalim Hrvatskoga dr\u017eavnog arhiva i Hrvatskoga dru\u0161tva knji\u017eevnika. \u2013 Sin Ferdinand (\u0160krinjari\u0107, Ferdo),<\/span> in\u017eenjer i poduzetnik (Zagreb, 24. III. 1901 \u2013 Auschwitz, 1942. ili 1943). S Gretom (Hodon\u00edn, \u010ce\u0161ka, 1899 \u2013 logor Stara Gradi\u0161ka, 1942) otac je Paula (Pavla), Helge (?, 1931 \u2013 logor Stara Gradi\u0161ka, 1942) i Huga (? \u2013 ?). Od 1935. bio je u drugom braku sa \u0160tefom (\u0160tefica) ro\u0111. Rac (Ratz). Studij kerami\u010dke tehnologije zavr\u0161io je 1926. u \u010ce\u0161koj. Nakon povratka u domovinu postao je direktor gra\u0111evinske industrije \u00bbZagorka\u00ab i jedan od dioni\u010dara. Svoja nova tehnolo\u0161ka saznanja uspje\u0161no je primjenjivao (npr. prirodno su\u0161enje proizvoda, svakida\u0161nja kontrola istovjetne temperature pe\u0107i i druga) i znatno pridonio pove\u0107anju proizvodnje. Uz to bio je aktivan i u dru\u0161tvenom \u017eivotu Bedekov\u010dine. Na katoli\u010danstvo je pre\u0161ao 1938. Po uspostavi NDH, u srpnju 1941, na zahtjev usta\u0161koga povjerenika biv\u0161ega poduze\u0107a privremeno je zadr\u017ean na poslu kao neophodno potreban stru\u010dnjak. No ve\u0107 23. XII. 1941. je uhi\u0107en sa sinom Paulom po nalogu Karla Hegera, zapovjednika logora Loborgrad i Gornja Rijeka, pod optu\u017ebom za slu\u0161anje zabranjene radiopostaje (kod svojega biv\u0161eg namje\u0161tenika Dragutina Ben\u010di\u0107a) i zlostavljanje \u00bbarijevki\u00ab. Deportiran je u Auschwitz, odakle se nije vratio. S njim su uhi\u0107ene i njegova supruga i punica Malvina Rac, zape\u010da\u0107en im je stan, a sve \u017eive\u017ene namirnice zaplijenjene i prevezene u logor. Svi \u010dlanovi obitelji, osim sinova Paula i Huga, stradali su u Holokaustu. \u2013 Ferdinandov sin Paul<\/span> (Pavle), <\/span>poduzetnik (Zagreb, 4. XI. 1928). Djetinjstvo je proveo u Bedekov\u010dini, gdje je djed Armin bio vlasnik \u00bbZagorke\u00ab. Nakon razvoda roditelja 1935, ostao je \u017eivjeti s ocem u Bedekov\u010dini, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu. Realnu gimnaziju poha\u0111ao je u Vara\u017edinu do 1941, kad mu je onemogu\u0107eno daljnje \u0161kolovanje zbog \u017eid. podrijetla. Bio je 1941. uhi\u0107en s ocem, no pu\u0161ten, nakon \u010dega je \u017eivio kod o\u010devih prijatelja Emerika i \u017denke Glojnari\u0107 u Ma\u010du. Ponovo je bio uhi\u0107en i zato\u010den u zgradi Realne gimnazije u Kri\u017eani\u0107evoj ul. u Zagrebu, no od deportacije ga je spasila ro\u0111akinja Marija Valerija Reich. Nakon \u0161to su 1943. usta\u0161e ubile obitelj Glojnari\u0107, ostao je \u017eivjeti u njihovoj ku\u0107i s Jurekom Pavlekom, zadu\u017eenim za poljoprivredne radove na imanju u Ma\u010du. God. 1944, kako bi izbjegao progone, prijavio se za slu\u017eenje voj. roka u oru\u017eanim snagama NDH u Samoboru, otkud je krajem velja\u010de 1945. pobjegao i kraj II. svj. rata do\u010dekao u Ma\u010du. Nakon rata \u017eivio je kod obitelji ekonomista \u2192 Ive Reicha u Zagrebu, gdje je 1960. zavr\u0161io \u0160kolu primijenjene umjetnosti i dizajna, smjer umjetni\u010dke i tehnolo\u0161ke keramike. Radio je kao asistent Miroslava Kar\u0161ulina na JAZU (danas HAZU) pri Fakultetu za fizi\u010dku kemiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Iselio se 1951. u Izrael, gdje je zavr\u0161io studij te bio tehni\u010dki voditelj tvornice \u00bbFayence Trust\u00ab, koja se bavila proizvodnjom kerami\u010dkih plo\u010dica. God. 1960. sa suprugom Ilanom preselio se u Italiju, gdje je radio u poduze\u0107u SITI u Novari, gdje je 1976. osnovao vlastito poduze\u0107e \u00bbKeraconsul\u00ab, za pomo\u0107 i savjetovanje na podru\u010dju kerami\u010dke tehnologije. Otac je Danijela i Dalije. Sje\u0107anja na Holokaust objavio je u knjizi Spa\u0161eni iz Zagreba <\/span>(Zagreb 2014).<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, MUP NDH, br. 223, kut. 26, Predsjedni\u010dki ured, br. 25691, god. 1941. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 28285. \u2013 JUSP Jasenovac. \u2013 K\u017dZ \u2013 Podaci o ulazniku B. Poli\u0107. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n

LIT.:<\/span> J. Dundovi\u0107: Adresar 1909. <\/span>Zagreb 1908. \u2013 Lo\u017ea \u00bbZagreb\u00ab. <\/span>Jevrejski glas, 5(1932) 48; 6(1933) 26; 7(1934) 8. \u2013 Bilten \u017dOZ, 1990, 14. \u2013 I. Mu\u017ei\u0107: Popis masona u Hrvatskoj izme\u0111u dva rata.<\/span> Maruli\u0107, 18(1985) 3. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. <\/span>Zagreb 2001. \u2013 M. \u0160vob: \u017didovi u Hrvatskoj,<\/span> 2. Zagreb 2004. \u2013 P. Schreiner: Spa\u0161eni iz Zagreba. <\/span>Zagreb 2014.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SCHREINER, Armin, poduzetnik i \u017eid. aktivist (Koprivnica, 25. III. 1874 \u2013 logor Jasenovac, 1941). Sin Julija, brat Marije Valerije ud. Reich, suprug Ru\u017ee s kojom je imao \u0161estero djece (Ferdinanda, Vladimira, Otta, Lea, Eleonor (Ellu) ud. Lederer i Miru). Isprva je radio kao namje\u0161tenik gra\u0111evinske industrije \u00bbZagorka\u00ab u Bedekov\u010dini i Zagrebu. Najkasnije do 1908\u201309. postao … Nastavi \u010ditati “SCHREINER, Armin”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-2078","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-20"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2078"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2078"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2078\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}