{"id":1969,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1969","title":{"rendered":"BETLHEIM, Stjepan"},"content":{"rendered":"

BETLHEIM, Stjepan, <\/span>neuropsihijatar i psihoanaliti\u010dar (Zagreb, 22. VII. 1898 \u2013 Zagreb, 24. IX. 1970). Sin Milana i Melanije ro\u0111. Naschitz, unuk \u2192 Jakobov. Nakon zavr\u0161ene gimnazije u Zagrebu, medicinu je studirao u Grazu i Be\u010du, gdje je 1922. diplomirao. Specijalizirao je neuropsihijatriju na klinici profesora Juliusa Wagner-Jauregga u Be\u010du, te u Z\u00fcrichu i Parizu, a u Be\u010du je promoviran u doktora medicinskih znanosti. Psihoanaliti\u010dku edukaciju obavio je u Be\u010du i Berlinu. Vrativ\u0161i se u Zagreb, 1928. otvara privatnu praksu, a 1935. na Neuropsihijatrijskom odjelu Zakladne bolnice osniva Stanicu za psihohigijenu, koju je vodio do 1941. Po uspostavi NDH preuzeo je \u017eid. znak, dok supruga Marie-Luise ro\u0111. Morgenroth (Worms, Njema\u010dka, 23. II. 1904 \u2013 Zagreb, 26. IV. 1994), nastavnica ritmike i zdravstvene gimnastike, i k\u0107i Ruth nisu preuzele znak. S obitelji i grupom \u017eid. lije\u010dnika poslan je u BiH radi pokrenute akcije suzbijanja endemskoga sifilisa. Radio je u Domu narodnoga zdravlja u mjestu Turbe i na Kupresu. Priklju\u010div\u0161i se u listopadu 1943. partizanima, predavao je na sanitetskom te\u010daju pri Vrhovnom \u0161tabu u Jajcu te kao nastavnik na sanitetskom te\u010daju i zatim bio upravitelj bolnice za ratne neuroze 5. korpusa, gdje je i supruga radila kao bolni\u010darka. Neposredno nakon II. svj. rata, zajedno s \u2192 H. Klajnom, bavio se lije\u010denjem ratnih neuroza u bolnici u Kovinu, o \u010demu je pisao u stru\u010dnim \u010dasopisima. Od 1948. bio je asistent Neuropsihijatrijske klinike u Zagrebu, 1952. habilitirao se za naslovnoga docenta radnjom Neuroti\u010dke smetnje kod shizofrenije, a 1953. na Klinici je osnovao i do umirovljenja (1968) vodio Psihoterapijski odjel, prvi takve vrste u Jugoslaviji, koji je poslije prerastao u Centar za za\u0161titu mentalnoga zdravlja. God. 1954. bio je izabran za docenta, 1959. za izvanrednoga, a 1965. za redovitoga profesora Medicinskoga fakulteta u Zagrebu za kolegij Medicinska psihologija. Predavao je i psihopatologiju na Vi\u0161oj defektolo\u0161koj \u0161koli u Zagrebu. \u2013 Jo\u0161 kao student zanimao se za psihoanalizu i poha\u0111ao predavanja Sigmunda Freuda, a za specijalizacije napisao je \u0161est \u010dlanaka, koje je objavio u neuropsihijatrijskim \u010dasopisima, me\u0111u kojima je najpoznatiji onaj u suradnji s psihoanaliti\u010darom Heinzom Hartmannom o razumijevanju sadr\u017eaja Korsakovljeve psihoze (Archiv f\u00fcr Psychiatrie, 1924), koji je u djelu Tuma\u010denje snova citirao i s\u00e2m S. Freud. Kao u\u010denik Paula Schildera i Freudov sljedbenik uveo je psihodinami\u010dki pristup u psihijatriju. Dao je va\u017ene priloge teoriji hipnoze, osobito kori\u0161tenju sugeriranih snova u hipnozi (I. Congressus psychiatriae Bohemoslovenicus, Prag 1961) te teoriji i primjeni kratke psihoterapije (Neuropsihijatrija, 1953). Osobito se bavio neurozama, posebice prou\u010davanjem i lije\u010denjem psihi\u010dke impotencije (Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 1953; Neuropsihijatrija, 1956, 1963; Lije\u010dni\u010dki vjesnik, 1959, 1961). Prvi je u Jugoslaviji zapo\u010deo lije\u010denje neuroti\u010dara grupnom psihoterapijom pridaju\u0107i veliku va\u017enost analizi snova u grupi (Neuropsihijatrija, 1953, 1957, 1960; Acta psychotherapeutica, psychosomatica et orthopaedagogica, 1955; Probl\u00e8mes actuels de Psychoth\u00e9rapie, 3. Basel 1960). Tako\u0111er je nastojao razviti psihoterapijsku orijentaciju ne samo kod neuropsihijatara ve\u0107 i kod lije\u010dnika op\u0107e prakse i drugih stru\u010dnjaka, koji izu\u010davaju psiholo\u0161ku dimenziju li\u010dnosti (Lije\u010dni\u010dki vjesnik, 1966). Sura\u0111ivao je u Leksikonu zdravlja (Zagreb 1937) i Medicinskoj enciklopediji (Zagreb 1957). Inicirao je i organizirao prve jugoslav. psihoterapeutske seminare, simpozije i kongrese, osniva\u010d je i prvi predsjednik Psihoterapijske sekcije Zbora lije\u010dnika Hrvatske i Udru\u017eenja psihoterapeuta Jugoslavije. Bio je \u010dlan Be\u010dkoga psihoanaliti\u010dkoga dru\u0161tva (1928\u201332) te Me\u0111unarodnoga dru\u0161tva psihoanaliti\u010dara (od 1952). Djelovao je kao stru\u010dnjak za mentalnu higijenu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Nosilac je visokih odlikovanja; bio je po\u010dasni \u010dlan Zbora lije\u010dnika Hrvatske te Udru\u017eenja neurologa i psihijatara Jugoslavije. Posmrtno je objavljena monografija njegovih radova, pisama i dokumenata (Stjepan Betlheim: Radovi, pisma, dokumenti 1898\u20131970, po\u010deci psihoanalize u Hrvatskoj (ur. R. Betlheim i G. Leroti\u0107, Zagreb 2006). Prigodom stogodi\u0161njice ro\u0111enja izdana je po\u0161tanska marka s njegovim likom. Smatra se utemeljiteljem hrv. psihoanalize.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Poku\u0161aj ispitivanja alkoholizma kod \u0161kolske djece (sa suradnicima). Zagreb 1955. \u2013 Psihijatrija (sa R. Lopa\u0161i\u0107em, S. Doganom i suradnicima). Beograd\u2013Zagreb 1959, 19612, 19653. \u2013 Neuroze i njihovo lije\u010denje (s D. Bla\u017eevi\u0107 i suradnicima). Beograd\u2013Zagreb 1963.<\/p>\n

IZV.: <\/span>HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 662. \u2013 K\u017dZ. \u2013 Podaci o ulazniku R. Betlheim.<\/p>\n

LIT.: <\/span>J. Mrazovi\u0107: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. \u2013 G. Schwarz: Povijest zagreba\u010dke \u017eidovske op\u0107ine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. \u2013 (Nekrolozi): Neuropsihijatrija, 18(1970); Psihoterapija, 1(1971). \u2013 M. Beck-Dvor\u017eak i N. Bu\u0107an, Lije\u010dni\u010dki vjesnik, 93(1971). \u2013 D. Bla\u017eevi\u0107: Citirao ga je i Freud. Vjesnik, 35(1974), 5. VI. \u2013 J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata. Beograd 1980. \u2013 V. Duga\u010dki: Betlheim, Stjepan. Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. \u2013 200 godina \u017didova u Zagrebu. Referati i govori sa proslave 180-godi\u0161njice Jevrejske op\u0107ine Zagreb (6\u20139. XI. 1987). Zagreb 1988. \u2013 B. Kova\u010devi\u0107: Psihoanaliza i ljevica. Zagreb 1989. \u2013 J. Horvat: Pre\u017eivjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943\u20131945. Zagreb 1989. \u2013 A. i L. Nick: \u017didovski lije\u010dnici i farmaceuti u Hrvatskoj. Bilten \u017dOZ, 1990, 13. \u2013 I. Buzov: Neurological stamp. Stjepan Betlheim (1898\u20131970). Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, 66(1999) 6. \u2013 M. Kulenovi\u0107 i S. Bla\u017eekovi\u0107-Milakovi\u0107: Balint Groups as a Driving Force of Ego Development. Collegium Antropologicum, 4(2001) 1. \u2013 Ro\u0111endansko slavlje hrvatskoga \u00bbFreuda\u00ab. Nedjeljni vjesnik, 64(2003), 23. II. \u2013 N. Fabi\u0107 i I. Mihali\u0107: Predstavljanje knjige Radovi, pisma, dokumenti. Po\u010deci psihoanalize u Hrvatskoj Stjepana Betlheima. Filozofska istra\u017eivanja, 26(2006) 4. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BETLHEIM, Stjepan, neuropsihijatar i psihoanaliti\u010dar (Zagreb, 22. VII. 1898 \u2013 Zagreb, 24. IX. 1970). Sin Milana i Melanije ro\u0111. Naschitz, unuk \u2192 Jakobov. Nakon zavr\u0161ene gimnazije u Zagrebu, medicinu je studirao u Grazu i Be\u010du, gdje je 1922. diplomirao. Specijalizirao je neuropsihijatriju na klinici profesora Juliusa Wagner-Jauregga u Be\u010du, te u Z\u00fcrichu i Parizu, a … Nastavi \u010ditati “BETLHEIM, Stjepan”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-1969","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1969"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1969"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1969\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}