{"id":1915,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1915","title":{"rendered":"SACHS, Milan"},"content":{"rendered":"

SACHS, Milan, <\/span>dirigent <\/span>(Li\u0161ov kraj Bud\u0115jovica, \u010ce\u0161ka, 28. XI. 1884 \u2013 Zagreb, 4. VIII. 1968). Suprug Leonije ro\u0111. Rosner. Realnu gimnaziju zavr\u0161io je u Bud\u011bjovicama, a studij violine na Konzervatoriju u Pragu 1905. Bio je koncertni me\u0161tar \u010ce\u0161ke filharmonije u Pragu (1905\u201307), koncertni majstor kazali\u0161noga orkestra u Beogradu (1907\u201310), nastavnik Muzi\u010dke \u0161kole u Novom Sadu (1910\u201311), koncertni majstor i korepetitor zagreba\u010dke Opere, u kojoj je te godine po\u010deo dirigirati. Uz prekide 1932\u201338, kad je bio ravnatelj Opere u Brnu, i od 1945. do smrti operni dirigent u Zagrebu te njezin ravnatelj (1919\u201321, 1926. i 1945\u201355). Po uspostavi NDH sa suprugom je preuzeo \u017eid. znak. Na katoli\u010danstvo su pre\u0161li u srpnju 1941. te su bili za\u0161ti\u0107eni na intervenciju Eugena Kvaternika. Premda im je dozvoljeno da stanuju u svojemu stanu u Gunduli\u0107evoj ul., neko su vrijeme bili sklonjeni i u sanatoriju \u0110ure Vrane\u0161i\u0107a na Zelengaju. Iako od travnja 1941. nije dirigirao jer mu nisu bila priznata arijska prava, primao je pla\u0107u u kazali\u0161tu sve do o\u017eujka 1942, kad je umirovljen. Njegovo tre\u0107e direktorsko razdoblje bilo je doba poslijeratnog uspona zagreba\u010dke Opere, kojemu je pridonio uzornom radnom disciplinom, i s obzirom na ansamble orkestra i zbora, i u odgoju i pripremi opernih pjeva\u010da. Znamenite su njegove izvedbe Prodane nevjeste, Majstora pjeva\u010da <\/span>i Parsifala, Salome, Otella <\/span>i \u017divota razvratnika<\/span>. Svjetski je ugled stekao interpretacijom muzike Leo\u0161a Jana\u010deka. S velikim je uspjehom dirigirao jugoslav. premijeru Jenufe <\/span>u Zagrebu 1920. te prvu poslijeratnu obnovu 1946, kao i premijeru Jana\u010dekove Mudre lije<\/span>. Iako mu je ubrzo potom ponu\u0111eno mjesto \u0161efa Opere i profesora dirigiranja na Pra\u0161kom konzervatoriju, odbio je ponudu te se vratio u Zagreb. U opernoj i koncertnoj izvedbi zahtijevao je po\u0161tovanje i to\u010dno izvo\u0111enje autorova djela, a preciznom i sugestivnom dirigentskom gestom postizao je vrhunske domete izvodila\u010dkih ansambla. Bavio se i komponiranjem (komi\u010dna opera Furijanti, <\/span>simfonijska pjesma Pjesma o sre\u0107i, <\/span>solo-pjesme, masovne i borbene pjesme). Stru\u010dnim se osvrtima javljao i u mnogim novinama i \u010dasopisima. Za svoja umjetni\u010dka dostignu\u0107a dobio je mnogobrojna priznanja, me\u0111u kojima su Republi\u010dka nagrada SKH za dirigiranje (1947), Savezna nagrada za izvo\u0111enje opera Aida<\/span> i Fidelio <\/span>(1948), Savezna nagrada za izvo\u0111enje opere Ko\u0161tana <\/span>(1949), Nagrada grada Zagreba (1959) i Nagrada \u00bbVladimir Nazor\u00ab (1963). Izabran je za redovnoga \u010dlana JAZU (danas HAZU) 1954.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazali\u0161ta i glazbe, spisi br. 24083 i 24084. \u2013 HDA, Poglavnikov vojni ured, bb. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 28834. \u2013 NAZ, skupina NDS 8066\/1941.<\/p>\n

LIT.:<\/span> \u017didov, 14(1930) 48. \u2013 Narodno djelo, 1(1926), 21. II; 1(1926), 7. III. \u2013 Ljetopis JAZU, 1956, 61. \u2013<\/span> Sachs, Milan. <\/span>Leksikon jugoslavenske muzike, 2. Zagreb 1984. \u2013 J. Horvat: Pre\u017eivjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943\u20131945<\/span>. Zagreb 1989. \u2013 Sachs, Milan. <\/span>Hrvatska enciklopedija, 9. Zagreb 2007. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. <\/span>Zagreb 2001.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SACHS, Milan, dirigent (Li\u0161ov kraj Bud\u0115jovica, \u010ce\u0161ka, 28. XI. 1884 \u2013 Zagreb, 4. VIII. 1968). Suprug Leonije ro\u0111. Rosner. Realnu gimnaziju zavr\u0161io je u Bud\u011bjovicama, a studij violine na Konzervatoriju u Pragu 1905. Bio je koncertni me\u0161tar \u010ce\u0161ke filharmonije u Pragu (1905\u201307), koncertni majstor kazali\u0161noga orkestra u Beogradu (1907\u201310), nastavnik Muzi\u010dke \u0161kole u Novom Sadu … Nastavi \u010ditati “SACHS, Milan”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-1915","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-20"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1915"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1915"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1915\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}