{"id":1911,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1911","title":{"rendered":"SACHS, Mavro (Moritz)"},"content":{"rendered":"

SACHS, Mavro (Moritz), <\/span>lije\u010dnik, javni djelatnik i \u017eid. aktivist (J\u00e1nosh\u00e1za, Ma\u0111arska, 1817 \u2013 Rijeka, 5. V. 1888). Sin Emanuela, brat Eduarda, suprug Grazielle ro\u0111. Fritzi te otac Viktorije, Matilde i \u2192 Hinka (Heinricha). Potomak je ugledne \u010de\u0161ke \u017eid. obitelji koja se 1828. doselila u Zagreb, gdje se M. \u0161kolovao. Dana 25. IV. 1846. diplomirao je u Be\u010du disertacijom o \u010duvanju zdravlja (Dissertatio inauguralis practico-medica tractans de conservanda sanitate) <\/span>kao prvi \u017didov iz Hrvatske koji je zavr\u0161io sveu\u010dili\u0161ni studij i kojemu je dodijeljena doktorska diploma. Disertacija ima pet poglavlja, od kojih se svako bavi op\u0107im pravilima higijenskoga na\u010dina \u017eivota u razli\u010ditim \u017eivotnim razdobljima. Tako je prvo poglavlje posve\u0107eno higijeni dojen\u010deta i maloga djeteta (De aetate infantili),<\/span> drugo poglavlje djetinjoj dobi (De aetate puerili),<\/span> tre\u0107e mladena\u010dkoj dobi (De aetate juvenili),<\/span> \u010detvrto mu\u017eevnoj dobi (De aetate virili)<\/span> i posljednje, peto stara\u010dkoj dobi (De aetate senili)<\/span>. Kao i sve onodobne disertacije, i ova je kompilacija iz starije i novije literature, no pisana je s velikom erudicijom i lijepim stilom. Nakon povratka u Zagreb djelovao je kao gradski i \u017eupanijski fizik. God. 1848. slu\u017eio je kao lije\u010dnik u vojsci hrv. bana Josipa Jela\u010di\u0107a. Kao \u010dlan Zagreba\u010dkoga lije\u010dni\u010dkog dru\u0161tva (osn. 1845) sudjelovao je na prvoj skup\u0161tini lije\u010dnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije, odr\u017eanoj u Zagrebu 14. VI. 1850, na kojoj se raspravljalo o dokumentu Osnova za uredjenje zdravni\u010dkog upraviteljstva u Krunovini H\u00e9rvatskoj i Slavoniji<\/span>, a koja je bila model primjerene organizacije zdravstva u ono doba. Tada je i zatra\u017een osnutak Medicinskoga fakulteta i primaljske \u0161kole s nastavom na hrv. jeziku. Predavao je sudsku medicinu na pravnom studiju Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu (1849\u201350) i na Pravoslovnoj akademiji (1861\u201374) i to od 1868. u statusu privatnoga docenta. Nije se ograni\u010dio samo na teorijska predavanja, ve\u0107 je obavljao sudsko-kemijske (toksikolo\u0161ke) pokuse i obdukciju trupala pojedinaca umrlih u zagreba\u010dkoj Bolnici milosrdne bra\u0107e (danas KB \u00bbSveti Duh\u00ab). Kad je 1862. Hrvatsko-slavonsko namjesni\u010dko vije\u0107e osnovalo Odbor za osnivanje Sveu\u010dili\u0161ta, zajedno s lije\u010dnicima Antunom Vanca\u0161em i Josipom Mlinari\u0107em bio je \u010dlan toga odbora koji se posebno bavio pripremama za osnivanje Medicinskoga fakulteta. Na Pravoslovno-dr\u017eavoslovnom fakultetu obnovljenoga Sveu\u010dili\u0161ta od 1887. do kraja \u017eivota predavao je sudbeno lie\u010dni\u0161tvo <\/span>i zakonarstvo zdravni\u010dtva,<\/span> a od 1887. predavao je i zdravstveno zakonodavstvo na novoosnovanom Farmaceutskom studiju Zagreba\u010dkoga sveu\u010dili\u0161ta. Bio je prvi \u017didov koji je postao gra\u0111anin grada Zagreba; za zasluge je odlikovan Odli\u010djem Viteza Franje Josipa I. Prijateljevao je s najuglednijim osobama tada\u0161nje Hrvatske, me\u0111u ostalim s banom Jela\u010di\u0107em, nadbiskupom Jurjem Haulikom i biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom. \u2013 Od 1855. do 1860. predsj. je \u017dOZ. Izvanrednom agilno\u0161\u0107u i energijom nastojao je oko uspostave jedinstva u op\u0107ini, izgladiv\u0161i spor izme\u0111u ortodoksa i reformista. Zaklju\u010dkom skup\u0161tine \u017dOZ krajem o\u017eujka 1856. potvr\u0111eno je da u bogoslu\u017eju ne\u0107e biti reformi, a po\u010d. 1858. zatvorena je ortodoksna bogomolja, ali i otpu\u0161ten reformisti\u010dki rabin \u2192 L. Rockonstein. God. 1857. organizirao je kupovinu zemlji\u0161ta za izgradnju sinagoge u Zagrebu, a 1859. inicirao je dono\u0161enje statuta zagreba\u010dkoga \u017eid. dru\u0161tva za pomo\u0107 bolesnim vjernicima, udovicama i siro\u010dadi (Hevra Kadi\u0161a). Umro je u Rijeci prigodom posjeta svojemu sinu Hinku. \u2013 Brat Eduard,<\/span> veletrgovac (J\u00e1nosh\u00e1za, Ma\u0111arska, 1823 \u2013 Zagreb, 16. I. 1892). U braku s Amalijom ro\u0111. Hertman imao je sinove Josipa (Zagreb, 1850 \u2013 Zagreb, 14. I. 1917), Sigismunda (Rijeka, 1852 \u2013 ?), Karla (Rijeka, 1859 \u2013 ?), Milana (Rijeka, 1862 \u2013 Zagreb, 19. XII. 1931) i Bogoslava (Rijeka, 1867 \u2013 ?). Osnovao je u Zagrebu 1848. Prvu hrvatsku tvornicu stolarske robe i poku\u0107stva te sagradio blok ku\u0107a ome\u0111enih Ilicom, Gunduli\u0107evom i Samostanskom (danas Var\u0161avska) ul. Sred. XIX. st. preselio se iz Zagreba u Rijeku, gdje je bio vlasnik uspje\u0161ne veletrgova\u010dke tvrtke za promet poku\u0107stvom, koja se bavila opremanjem javnih i privatnih poslovnih i stambenih objekata. Tijekom velikih voj. manevara u Hrvatskoj tvrtka je dobila posao ure\u0111enja careva prebivali\u0161ta, a nakon austroug. okupacije BiH (1878) povjereno joj je opremanje svih tamo\u0161njih bolnica, vojarni i \u0161kolskih ustanova. Potkraj st. imala je podru\u017enice sa skladi\u0161tima poku\u0107stva u Rijeci i Sarajevu. Bio je i dvorski dobavlja\u010d nadvojvode Leopolda Salvatora. Odlikovan je zlatnom carskom medaljom za zasluge. U posjet mu je dolazio i sam ban Josip Jela\u010di\u0107.<\/p>\n

IZV.:<\/span> Gradska groblja Zagreb. \u2013 HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 696. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 27182. <\/p>\n

LIT.:<\/span> G. Schwarz: Povijest zagreba\u010dke \u017eidovske op\u0107ine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka.<\/span> Zagreb 1939. \u2013 L. Glesinger: Doktorska disertacija Dra Mavre Sachsa. <\/span>Omanut, 1(1936\u20131937) 4. \u2013 L. \u0160ik (L. Schick): J\u00fcdische \u00c4rzte in Jugoslawien<\/span>. Osijek 1931. \u2013 Isti: Jevrejski lije\u010dnici u Jugoslaviji. <\/span>Lije\u010dni\u010dki vjesnik, 53(1931) 1. \u2013 L. Glesinger: Jevrejski lije\u010dnici u starom Zagrebu. <\/span>Jevrejski narodni kalendar za 5701. (1940\u20131941), 1940\u20131941. \u2013 M. D. Grmek: Inauguralne disertacije hrvatskih, srpskih i slovena\u010dkih lije\u010dnika (1660\u20131865). <\/span>Starine JAZU, 1951, 43. \u2013 I. Luke\u017ei\u0107: Obitelj Sachs.<\/span> Novi Omanut, 4(1996) 16. \u2013 Pravni fakultet u Zagrebu 1776\u20131996. <\/span>Zagreb 1996. \u2013 O. Kraus: \u0160to su \u017didovi bili Zagrebu, a \u0161to Zagreb \u017didovima. <\/span>Ha-kol, 1996, 97. \u2013 B. Belicza i S. Jevtovi\u0107: Udio \u017didova u medicini u Hrvatskoj i Zagrebu. U: Dva stolje\u0107a povijesti i kulture \u017didova u Zagrebu i Hrvatskoj<\/span>. Zagreb 1998. \u2013 V. Duga\u010dki: Dr. Mavro Sachs (1817.\u20131888.) \u2013 prvi medicinski docent Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta. <\/span>Acta medico-historica adriatica, 8(2010) 2.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SACHS, Mavro (Moritz), lije\u010dnik, javni djelatnik i \u017eid. aktivist (J\u00e1nosh\u00e1za, Ma\u0111arska, 1817 \u2013 Rijeka, 5. V. 1888). Sin Emanuela, brat Eduarda, suprug Grazielle ro\u0111. Fritzi te otac Viktorije, Matilde i \u2192 Hinka (Heinricha). Potomak je ugledne \u010de\u0161ke \u017eid. obitelji koja se 1828. doselila u Zagreb, gdje se M. \u0161kolovao. Dana 25. IV. 1846. diplomirao je … Nastavi \u010ditati “SACHS, Mavro (Moritz)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-1911","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-20"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1911"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1911\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}