{"id":1882,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1882","title":{"rendered":"ROTHM\u00dcLLER, Marko (Aron)"},"content":{"rendered":"

ROTHM\u00dcLLER, Marko (Aron), <\/span>pjeva\u010d, skladatelj i \u017eid. aktivist (Trnjani kraj Slavonskog Broda, 31. XII. 1904 \u2013 Bloomington, SAD, 20. I. 1993). Sin Josipa i Ane ro\u0111. Hahn te brat Adolfa i \u2192 C. Rotema. Pjevanje je u\u010dio u Zagrebu te usavr\u0161avao 1928. u Be\u010du (Franz Steiner), gdje je studirao i kompoziciju (Alban Berg). Prvi put je u Zagrebu nastupio 1931. na Koncertu \u017eid. muzike u HGZ u organizaciji \u017didovskoga akademskog dru\u0161tva \u00bbJudeja\u00ab. Debitirao je u Hambur\u0161koj operi 1932. kao Otokar u Strijelcu vilenjaku <\/span>Carla Marije von Webera, ali nakon Hitlerova dolaska na vlast nije vi\u0161e mogao nastupati u Njema\u010dkoj pa se vratio u Zagreb. Kao \u010dlan zagreba\u010dke Opere 1933\u201335. u HNK je nastupio u \u0161est uloga (Rigoletto u istoimenoj operi, Figaro u Seviljskom brija\u010du,<\/span> grof Luna u Trubaduru, <\/span>Prvi Nazarenac u Salomi, <\/span>Telramund u Lohengrinu<\/span> i kao Amfortas u Parsifalu<\/span>). God. 1935\u201347. bio je u Z\u00fcrichu, gdje je do kraja II. svj. rata radio u Gradskom kazali\u0161tu uz iznimku gostovanja u londonskom \u00bbCovent Gardenu\u00ab 1939. U Z\u00fcrichu je pjevao ulogu Truchsessa, uz nazo\u010dnost skladatelja, na praizvedbi Hindemithove opere Slikar Mathis. <\/span>Tu ga je otkrio Desmond Shawe-Taylor, gl. glazbeni kriti\u010dar The Sunday Timesa <\/span>i New Statesmana,<\/span> koji je znatno utjecao na daljnji razvoj njegove karijere. Bio je u stalnom anga\u017emanu Be\u010dke dr\u017eavne opere 1946\u201349. Kao baritonu svjetskoga ugleda slijedila mu je blistava me\u0111unarodna karijera s anga\u017emanima u \u00bbCovent Gardenu\u00ab (1939. i 1947\u201352), \u00bbTeatro Colo\u2019n\u00ab u Buenos Airesu i \u00bbMetropolitan Operi\u00ab u New Yorku (1959\u201361. i 1964\u201365). Istaknuo se ulogama u Verdijevim i Wagnerovim djelima te kao Wozzeck u istoimenoj operi Albana Berga. Bio je poznat i kao glazb. pedagog te predavao 1955\u201379. na Sveu\u010dili\u0161tu u Indiani u Bloomingtonu, a 1981\u201382, kao dobitnik Fulbrightove stipendije, bio je pro\u010delnik odjela solo pjevanja na Rubinovoj akademiji u Jeruzalemu. Uz \u2192 Davida Spitzera i \u2192 H. Gottlieba 1932. bio je jedan od osniva\u010da i stupova kulturnoga dru\u0161tva \u00bbOmanut\u00ab u Zagrebu, izvorno zami\u0161ljenoga kao udru\u017eenje za promicanje \u017eid. glazbe, koje je uz kulturni \u010dasopis u svojoj \u00bbEdiciji Omanut\u00ab objavljivalo i note. Godinu potom bio jedan od osniva\u010da \u017eid. pjeva\u010dkoga dru\u0161tva \u00bbAhdut\u00ab u Zagrebu, a 1941. u \u0160vicarskoj, slijede\u0107i zagreba\u010dki uzor, osnovao je \u0161vicarski \u00bbOmanut\u00ab kao forum koji bi okupio \u017eidovske umjetnike i intelektualce u iseljeni\u0161tvu. Zanimanje za \u017eid. glazbu potaknulo ga je na skladanje vi\u0161e sefardskih religioznih folklornih pjesama. Od ostalih njegovih skladbi isti\u010du se simfonija za guda\u010de i dva guda\u010dka kvarteta. Napisao je knjige o povijesti \u017eid. glazbe (Die Musik der Juden,<\/span> Z\u00fcrich 1951, engl. prijevod New York 1953) te o dikciji u njem. jeziku (Pronunciation of German and German Diction,<\/span> Bloomington 1978). \u2013 Brat Adolf (Rotem; Avraham, Abraham),<\/span> trgovac i poduzetnik (Trnjani kraj Slavonskog Broda, 5. XI. 1902 \u2013 ?). U braku s Danicom ro\u0111. Neumann (Zagreb, 1904 \u2013 ?) imao je k\u0107er Ruth (Zagreb, 1929) i sina Elija (Zagreb, 1931). Zavi\u010dajnost je stekao u Zagrebu 1924, gdje je u me\u0111uratnom razdoblju sa \u2192 \u017d. Grafom bio suvlasnik tvrtke \u00bbOvex\u00ab, trgova\u010dkoga izvoznog dru\u0161tva sa sjedi\u0161tem na Trgu kralja Tomislava. Uz to je do 28. III. 1941. bio \u010dlan Nadzornoga odbora banke i \u0161tedionice u Krapinskim Toplicama. Po\u010detkom Travanjskoga rata bio je mobiliziran te dospio u njem. ratno zarobljeni\u0161tvo. Prema navodu u dosjeu, prijavu imovine vlastima NDH podnio je 21. VI. 1941. u njegovo ime \u017d. Graf. U logoru se 1942. uklju\u010dio u antifa\u0161isti\u010dki pokret. Nakon oslobo\u0111enja iz logora 1945. upu\u0107en je u \u017eenski logor u Bergen-Belsenu radi prihvata i organizacije povratka logora\u0161ica iz Jugoslavije u domovinu.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 695. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Rothm\u00fcller, Marko (Aron).<\/span> Muzi\u010dka enciklopedija, 3. Zagreb 1977. \u2013 J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata. <\/span>Beograd 1980. \u2013 Rothm\u00fcller, Marko (Aron). <\/span>Leksikon jugoslavenske muzike, 2. Zagreb 1984. \u2013 Bilten \u017dOZ, 1993, 28; 1993, 31\/32. \u2013 Novi Omanut, 1(1993) 1. \u2013 \u017d. Lebl: Jevreji iz Jugoslavije, ratni vojni zarobljenici u Nema\u010dkoj. Spomen-album, pola veka od oslobo\u0111enja 1945<\/span>\u20131995. <\/span>Tel Aviv 1995. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu<\/span>. Zagreb 2001. \u2013 I. Goldstein: \u017didovi u Zagrebu 1918\u20131941. <\/span>Zagreb 2004. \u2013 Rothm\u00fcller, Marko (Aron).<\/span> Hrvatska enciklopedija, 9. Zagreb 2007. \u2013 M. Barbieri: Marko Aron Rothm\u00fcller. <\/span>Novi Omanut, 16(2008) 90. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

ROTHM\u00dcLLER, Marko (Aron), pjeva\u010d, skladatelj i \u017eid. aktivist (Trnjani kraj Slavonskog Broda, 31. XII. 1904 \u2013 Bloomington, SAD, 20. I. 1993). Sin Josipa i Ane ro\u0111. Hahn te brat Adolfa i \u2192 C. Rotema. Pjevanje je u\u010dio u Zagrebu te usavr\u0161avao 1928. u Be\u010du (Franz Steiner), gdje je studirao i kompoziciju (Alban Berg). Prvi put … Nastavi \u010ditati “ROTHM\u00dcLLER, Marko (Aron)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1882","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-19"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1882"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1882\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}