{"id":1873,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2018-11-26T10:28:21","modified_gmt":"2018-11-26T09:28:21","slug":"rotem-cvi-rothmuller-artur-erich","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1873","title":{"rendered":"ROTEM, Cvi (Rothm\u00fcller, Artur Erich)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">ROTEM, Cvi (Rothm\u00fcller, Artur Erich), <\/span>sociolog, pravnik i \u017eid. aktivist (Trnjani kraj Slavonskog Broda, 4. X. 1904 \u2013 Tel Aviv, 7. III. 1980). Sin Josipa i Ane ro\u0111. Hahn, brat \u2192 Marka i Adolfa Rothm\u00fcllera. Suprug Cile te otac Dore, Jule, Lea, Anice i Hanana. Od 1912. \u017eivio je u Zagrebu, gdje je zavr\u0161io osnovnu i srednju \u0161kolu (1921). Studirao je semitske jezike i sociologiju na Sveu\u010dili\u0161tu u W\u00fcrzburgu, gdje je doktorirao tezom <span class=\"Italic\">O zna\u010denju nekih pojava u predaji biblijskog teksta i o njihovoj obradi u talmudskoj literaturi <\/span>(1926). Uz to je kao stipendist \u017dOZ bio zajedno s \u2192 M. \u0160. Freibergerom 1921. na Visokoj \u0161koli za \u017eid. znanosti u Berlinu. U Zagrebu je diplomirao pravo 1933. te postao odvjetni\u010dki vje\u017ebenik kod \u2192 Oskara Spieglera. U rujnu 1934. iselio se s obitelji u Palestinu, gdje je djelovao kao dopisnik <span class=\"Italic\">\u017didova,<\/span> s kojim sura\u0111uje sve do 1941. Uz to pi\u0161e i za druge novine (beogradska <span class=\"Italic\">Politika<\/span>). God. 1941. promijenio je prezime Rothm\u00fcller u Rotem. Budu\u0107i da je znao hebrejski i bio stru\u010dnjak za judaistiku, nakon godinu dana rada u tvornici boja dobio je mjesto dopisnika <span class=\"Italic\">Davara<\/span> iz Haife. Poslije je postao urednikom toga dnevnika te osniva\u010d i prvi urednik novina <span class=\"Italic\">Omer,<\/span> namijenjenih novim useljenicima. Pisao je eseje, kritike, recenzije, reporta\u017ee, bavio se prevo\u0111enjem i redigiranjem, ali je u su\u0161tini bio pjesnik. Posljednjih godina \u017eivota intenzivno je prevodio djela \u2192 H. Gottlieba i \u017daka Konfina. Dugo radio na rukopisu o djelu \u2192 Davida Schwarza. \u2013 Pod utjecajem \u2192 A. Lichta postao je jo\u0161 za srednjo\u0161kolskih dana cionist te aktivist Literarnih sastanaka i Drora. Nakon povratka sa studija iz Njema\u010dke bio je tajnik Zemaljske uprave Keren Kajemeta (\u017didovskoga narodnog fonda). Kao istaknuti cionisti\u010dki aktivist proputovao je cijelu Jugoslaviju, boravio potkraj 1920-ih u Palestini, potom se vratio u domovinu, gdje je dr\u017eao predavanja o \u017eid. i osobito cionisti\u010dkim temama, organizirao cionisti\u010dki pokret, napisao na desetine tekstova u <span class=\"Italic\">\u017didovu<\/span> i drugim prete\u017eno cionisti\u010dkim glasilima. Bio je blizak Ha\u0161omer Hacairu, zagovarao ljevi\u010darske stavove i odlazak u Palestinu. Bio je gl. urednik ili \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa <span class=\"Italic\">Gideon,<\/span> <span class=\"Italic\">Hanoar,<\/span> <span class=\"Italic\">\u017didova<\/span> te dje\u010djega lista <span class=\"Italic\">Haaviv <\/span>\u2013 <span class=\"Italic\">Prolje\u0107e<\/span>. Napisao je bro\u0161ure <span class=\"Italic\">\u017didovska kolonizacija Palestine <\/span>i <span class=\"Italic\">Ideologija cionizma,<\/span> prevodio hebrejske pjesnike, pisao igrokaze i pjesme za djecu. Od ve\u0107ih rasprava poznatije su <span class=\"Italic\">Jevrejsko pitanje<\/span>, <span class=\"Italic\">Jevreji u Njema\u010dkoj<\/span> i dr. Bio je delegat na mnogim zemaljskim vije\u0107ima Saveza cionista i na Svjetskom cionisti\u010dkom kongresu, \u010dlan Pripravnoga odbora za osnivanje HOJ, potom njegov predsjednik (od 1957), njegov do\u017eivotni po\u010dasni \u010dlan te naposljetku godinama, uz Mihaela Levija, glavni urednik i komentator <span class=\"Italic\">Biltena HOJ<\/span>. U vrijeme prvih predsjednika HOJ \u2192 Lj. Freundlicha i L. Sterna, koji nisu vladali hebrejskim jezikom, neslu\u017ebeni je predstavnik HOJ pred dr\u017e. institucijama i u javnosti. Uz to urednik je <span class=\"Italic\">Zbornika HOJ, prigodom 30 godina od velike alije iz Jugoslavije<\/span> (1978) te gl. redaktor knjige \u2192 J. Eventova <span class=\"Italic\">Istorija Jevreja Jugoslavije<\/span>. Jedan od osniva\u010da povijesno-muzealnog odbora HOJ. \u2013 Supruga <span class=\"Italic\">Cila (Rothm\u00fcller, Cecilija),<\/span> pedagoginja (Zawoja, Poljska, 18. V. 1903 \u2013 Tel Aviv, 1976). K\u0107i Maxa Sandela i Ester ro\u0111. Tonnenbaum. Studij njema\u010dkoga i hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti zavr\u0161ila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala tezom <span class=\"Italic\">\u017dena u djelima Gottfrieda Kellera<\/span> (1929). Radila je kao u\u010diteljica \u017didovske \u0161kole u Zagrebu. Od najranije mladosti je djelovala u \u017eid. organizacijama. Jedan od njezinih prvih va\u017enijih javnih istupa bilo je 1923. u Slavonskom Brodu na Izvanrednom vije\u0107u Saveza \u017eidovskih omladinskih udru\u017eenja na kojem je odr\u017eala izlaganje o \u017eid. odgoju. Iste je god. izabrana za potpredsjednicu \u00bbJudeje\u00ab, \u017eid. narodnoga akademskog dru\u0161tva u Zagrebu. Zajedno sa suprugom iselila se u Palestinu 1934, gdje je po dolasku \u017eivjela u kibucu. Povremeno je sura\u0111ivala u \u010dasopisu <span class=\"Italic\">\u017didov<\/span>. \u2013 Sin <span class=\"Italic\">Hanan, <\/span>psiholog i publicist (Zagreb, 14. VI. 1931). U Palestinu se iselio s obitelji 1934. Bio je \u010dlan Hagane u Holonu, a nakon I. arapsko-izraelskog rata (1948\u201349) sudjelovao je u osnivanju kibuca Ma\u0161avej-Sade u Negevu, a poslije u kibucu Hacerim. Voj. slu\u017ebu zavr\u0161io je u \u010dinu bojnika. God. 1969. diplomirao psihologiju na Sveu\u010dili\u0161tu Bar-Ilan i radio kao urednik lista <span class=\"Italic\">Maariv<\/span> od 1975. do umirovljenja 1992. Objavio je niz \u010dlanaka i humoreski u razli\u010ditim listovima i prevodio knjige s engl. na hebrejski jezik.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA:<\/span> <span class=\"Italic\">Ideologija cionizma, povijesni pregled cionisti\u010dkih sistema.<\/span> Zagreb 1928.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> DASB, Knjiga zavi\u010dajnika. \u2013 JIM, E. Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izme\u0111u dva svjetska rata (rukopis).<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> Jevrejski glas, 5(1932) 46; 6(1933) 50. \u2013 <span class=\"Italic\">Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. <\/span>Odvjetnik, 7(1933) 3. \u2013 Bilten HOJ, 1958, 1. \u2013 <span class=\"Italic\">Rotemov \u017eivotopis povodom 60. ro\u0111endana.<\/span> Jevrejski pregled, 14(1963) 11\/12. \u2013 <span class=\"Italic\">Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/span>. Zagreb 1998. \u2013 \u017d. Lebl: <span class=\"Italic\">Ju\u010de, danas<\/span>. Tel Aviv 1999. \u2013 S. Uzelac Schwendemann: <span class=\"Italic\">Leksikon mrtvih. Prilog za prou\u010davanje brodske \u017didovske zajednice. <\/span>Slavonski Brod 2011.\u00a0\u2013 Isti:\u00a0<em>\u017didovski Brod<\/em><em>\/kulturno-povijesne krhotine<\/em>, Slavonski Brod 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>ROTEM, Cvi (Rothm\u00fcller, Artur Erich), sociolog, pravnik i \u017eid. aktivist (Trnjani kraj Slavonskog Broda, 4. X. 1904 \u2013 Tel Aviv, 7. III. 1980). Sin Josipa i Ane ro\u0111. Hahn, brat \u2192 Marka i Adolfa Rothm\u00fcllera. Suprug Cile te otac Dore, Jule, Lea, Anice i Hanana. Od 1912. \u017eivio je u Zagrebu, gdje je zavr\u0161io osnovnu &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1873\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;ROTEM, Cvi (Rothm\u00fcller, Artur Erich)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1873","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-19"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1873"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1873\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3740,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1873\/revisions\/3740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}