{"id":1846,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1846","title":{"rendered":"ROSENFELD, Alexander (Roda, Roda Roda, Roda-Roda; Alexander Friedrich, S\u00e1ndor, S\u00e1ndor Friedrich)"},"content":{"rendered":"

ROSENFELD, Alexander (Roda, Roda Roda, Roda-Roda; Alexander Friedrich, S\u00e1ndor, S\u00e1ndor Friedrich),<\/span> knji\u017eevnik (Drnovice, \u010ce\u0161ka, 13. IV. 1872 \u2013 New York, 20. VIII. 1945). Suprug Elizabete ro\u0111. Lenckfeld i otac Marije (Osijek, 1909 \u2013 New York, ?). Djetinjstvo je proveo na imanju kraj Zdenaca blizu Orahovice, gdje mu je otac bio upravitelj imanja grofa Peja\u010devi\u0107a. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je isprva u Osijeku (1878\u201380), a potom u Moravskoj, gdje je zavr\u0161io i gimnaziju. Studirao je pravo u Be\u010du (1890\u201393). Nakon jednogodi\u0161nje vojne obuke u Zagrebu i Grazu, kao artiljerijski kadet bio je 1894. premje\u0161ten u Osijek. Zbog vojni\u010dke karijere promijenio je 1899. prezime Rosenfeld u Roda te stekao zavi\u010dajnost u Osijeku. U to je doba ve\u0107 pisao knji\u017eevna djela: pripovijetke, crtice, humoreske. Slavonska sredina, malogradska i seoska, u kojoj su se mije\u0161ale narodnosti i kulture, ostala je jedan od trajnih izvora njegova knji\u017eevnoga rada, dok je multikulturalni Osijek ostao stvarni ili imaginarni model mnogih djela. God. 1901. napustio je vojnu slu\u017ebu u \u010dinu artiljerijskoga poru\u010dnika te se 1902. preselio u Be\u010d, gdje je radio kao novinar (Simplicissimus, Neue Freie Presse <\/span>i dr.) i slobodni pisac, a povremeno i kao filmski glumac. Od 1905. \u017eivio je uglavnom u Berlinu i M\u00fcnchenu, gdje je stekao reputaciju uspje\u0161noga kabaretista. Naredbom Odjela za unutarnje poslove Kraljevske zemaljske vlade od 2. I. 1906. dopu\u0161tena mu je promjena prezimena Roda u Roda-Roda. U godinama prije i nakon I. svj. rata postigao je znatan uspjeh svojom satiri\u010dnom i humoristi\u010dnom prozom te dramama s temama iz Austro-Ugarske Monarhije. Premda je poznavao i druge jezike svojega zavi\u010daja, pisao je isklju\u010divo njema\u010dki, a objavljivao kod uglednih njem. i austr. nakladnika. Za I. balkanskoga rata 1912. izvje\u0161tavao je iz Istanbula, Atene i Beograda, a za I. svj. rata s austroug. boji\u0161nica. Na temelju vlastitoga zahtjeva Ministarstvo unutarnjih poslova odobrilo mu je 15. XI. 1929. otpust iz dr\u017eavljanstva Kraljevine Jugoslavije zajedno sa suprugom i k\u0107erkom radi primanja austr. dr\u017eavljanstva. Premda je bio ravnodu\u0161an prema svojem \u017eid. podrijetlu, nacizam ga je prisilio na emigraciju. God. 1933. iselio se s obitelji iz Njema\u010dke u Austriju, u o\u017eujku 1938. u \u0160vicarsku, a 1940. preko Lisabona u SAD, gdje je pro\u017eivio posljednje godine \u017eivota. God. 1948. njegovi posmrtni ostatci premje\u0161teni su iz New Yorka u Be\u010d, gdje su pokopani na gradskom groblju Feuerhalle Simmering. <\/p>\n

DJELA:<\/span> Soldatengeschichten,<\/span> 1\u20132. Berlin\u2013Leipzig 1904\u20131905. \u2013 Von Bienen, Drohnen und Baronen. <\/span>Berlin\u2013Leipzig 1908. \u2013 Schummler, Bummler, Rossetummler. <\/span>Berlin\u2013Leipzig 1909. \u2013 Milan reitet durch die Nacht. <\/span>Berlin\u2013Leipzig 1910. \u2013 Junker Marius.<\/span> Berlin 1911. \u2013 Der Pascha Lacht. <\/span>Berlin 1911. \u2013 Rakija, duhan i prokleta ljubav. <\/span>Zagreb 1911. \u2013 Fluch deinem Dudelsak. <\/span>Berlin\u2013Leipzig 1914. \u2013 So jung und schon… <\/span>Berlin 1918. \u2013 Die Streiche des junkers Marius. <\/span>M\u00fcnchen 1921. \u2013 Eines Esels Kinnbacken. <\/span>Hannover\u2013Leipzig 1922. \u2013 Die sieben Leidenschaften. <\/span>Wien\u2013Leipzig\u2013M\u00fcnchen 1922. \u2013 Ein Fr\u00fchling in Amerika.<\/span> M\u00fcnchen 1924. \u2013 Der Ehegarten und andere Geschichten. <\/span>Berlin 1925. \u2013 Roda Rodas Roman. <\/span>M\u00fcnchen 1925. \u2013 Izabrane anegdote i humoreske. <\/span>Zagreb 1929. \u2013 Die Panduren. <\/span>Wien 1935. \u2013 Pripovijesti iz Slavonije. <\/span>Zagreb 1998. \u2013 Geschichten aus Slavonien<\/span>. M\u00fcnchen 1999. \u2013 Vragolije tatina sina Marije. <\/span>Zagreb 2001.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Grupa XVIII, Izvidi o obiteljskim prilikama spisatelja Roda-Roda, 158.<\/p>\n

LIT.:<\/span> I. Stiassny-Maumgartner: Roda Alexander (S\u00e1ndor). <\/span>\u00d6sterreichisches Biographisches Lexikon, 43. Wien 1986. \u2013 R. Hackermuller: Roda Roda. Bildbiographie<\/span>. Wien\u2013M\u00fcnchen 1986. \u2013 V. Obad: Nova saznanja o Roda Rodi. <\/span>Knji\u017eevna revija, 34(1994) 1\/2. \u2013 Isti: Roda Roda. <\/span>Zagreber Germanistische Beitr\u00e4ge, 5(1996) 4. \u2013 Isti: Roda Roda und die deutschsprachige Literatur aus Slawonien. <\/span>Be\u010d 1996. \u2013 Roda Roda, Alexander.<\/span> Hrvatski op\u0107i leksikon. Zagreb 1996. \u2013 S. Sr\u0161an i V. Mati\u0107: Zavi\u010dajnici grada Osijeka 1901.\u20131946.<\/span> Osijek 2003. \u2013 Roda Roda, Alexander.<\/span> Hrvatska enciklopedija, 9. Zagreb 2007. \u2013 Lj. Dobrov\u0161ak: \u017didovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskoga rata.<\/span> Osijek 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

ROSENFELD, Alexander (Roda, Roda Roda, Roda-Roda; Alexander Friedrich, S\u00e1ndor, S\u00e1ndor Friedrich), knji\u017eevnik (Drnovice, \u010ce\u0161ka, 13. IV. 1872 \u2013 New York, 20. VIII. 1945). Suprug Elizabete ro\u0111. Lenckfeld i otac Marije (Osijek, 1909 \u2013 New York, ?). Djetinjstvo je proveo na imanju kraj Zdenaca blizu Orahovice, gdje mu je otac bio upravitelj imanja grofa Peja\u010devi\u0107a. Osnovnu … Nastavi \u010ditati “ROSENFELD, Alexander (Roda, Roda Roda, Roda-Roda; Alexander Friedrich, S\u00e1ndor, S\u00e1ndor Friedrich)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1846","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-19"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1846"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1846\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}