{"id":1799,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1799","title":{"rendered":"RODRIGA, Danijel (Rodriguez)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">RODRIGA, Danijel (Rodriguez),<\/span> trgovac i diplomat (?Portugal, prva pol. XVI. st. \u2013 ?, kraj XVI. st.). Prvi pismeni trag o njemu datira iz Ancone 1549, a drugi je pismo osmanskoga Mustafe-bega iz 1563. upu\u0107eno mleta\u010dkom du\u017edu, koje svjedo\u010di da R. trguje na relaciji Bosna\u2013Venecija te da ima veze u najuglednijim krugovima. Prvi projekt o izgradnji splitske skele podnio je mleta\u010dkom du\u017edu 1566. Po\u0161to je odbijen, neko je vrijeme bio \u017eid. konzul na osmanskoj skeli na Neretvi, prevoze\u0107i robu la\u0111ama iz Venecije na Neretvu i predaju\u0107i je osmanskim trgovcima, i obrnuto. Potkraj 1580. vlastitim je novcem po\u010deo u Splitu graditi carinarnicu i lazaret, ali je zbog nepredvi\u0111enih neprilika prekinuo gradnju i ostao bez novca. Gradnja se nastavila 1589, a za svoje je usluge tra\u017eio i dobio od Mle\u010dana dopu\u0161tenje da se u Veneciji i Splitu naseli ve\u0107i broj \u017eid. trgovaca s obiteljima te da im se zajam\u010de prava vjeroispovijesti, slobodnoga kretanja i plovidbe te neometanog poslovanja i bavljenja bilo kojom profesijom kao i ostalim gra\u0111anima. Njegovom je zaslugom \u017didovima u Splitu bila zajam\u010dena sloboda trgovanja i gra\u0111anska sigurnost \u0161to je uvelike pridonijelo trgova\u010dkom prometu splitske skele, do koje su trgovci dolazili \u010dak iz Indije i Perzije. Skela, sagra\u0111ena u ist. dijelu stare splitske luke, bila je golemi kompleks skladi\u0161ta s ure\u0111ajima za dezinfekciju robe, lazaretom, kona\u010di\u0161tima za trgovce i goni\u010de stoke i stajama. Otvorena 1592, ubrzo se razvila u jednu od najve\u0107ih i najbolje opremljenih institucija te vrste u tada\u0161njoj Europi. Svojim je vezama prenio trgovinu velikoga dijela Levanta u Split te na taj na\u010din znatno pridonio napretku grada, a posebno njegove \u017eid. zajednice. Za \u017dO u Splitu dobio je 1589. od mleta\u010dke vlasti dopu\u0161tenje da legalno pokapaju mrtve na Marjanu (\u0161to su oni ve\u0107 i prije radili, ali bez odobrenja). Kao zaslu\u017ean gra\u0111anin, 1932. u Splitu je ulica nazvana njegovim imenom.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> G. Novak: <span class=\"Italic\">\u017didovi u Splitu<\/span>. Split 1920. \u2013 Jevrejski glas, 5(1932) 48. \u2013 C. Fiskovi\u0107: <span class=\"Italic\">Splitski lazaret. \u010cetiri priloga historiji grada Splita u 17. i 18. stolje\u0107u<\/span>. Split 1953. \u2013 G. Novak: <span class=\"Italic\">Povijest Splita<\/span>. Split 1957. \u2013 V. Morpurgo: <span class=\"Italic\">Danijel Rodrigo i osnivanje splitske skele u 16. stolje\u0107u<\/span>. Starine, 1962, 52\/53. \u2013 D. Ke\u010dkemet: <span class=\"Italic\">\u017didovi u povijesti Splita<\/span>. Split 1971. \u2013 Z. Efron i D. Ke\u010dkemet: <span class=\"Italic\">\u017didovsko groblje u Splitu<\/span>. Split 1973. \u2013 V. Miovi\u0107: <span class=\"Italic\">\u017didovski geto u Dubrova\u010dkoj Republici (1546\u20131808). <\/span>Zagreb\u2013Dubrovnik 2005.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>RODRIGA, Danijel (Rodriguez), trgovac i diplomat (?Portugal, prva pol. XVI. st. \u2013 ?, kraj XVI. st.). Prvi pismeni trag o njemu datira iz Ancone 1549, a drugi je pismo osmanskoga Mustafe-bega iz 1563. upu\u0107eno mleta\u010dkom du\u017edu, koje svjedo\u010di da R. trguje na relaciji Bosna\u2013Venecija te da ima veze u najuglednijim krugovima. Prvi projekt o izgradnji &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1799\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;RODRIGA, Danijel (Rodriguez)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1799","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-19"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1799","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1799"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1799\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}