{"id":1785,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1785","title":{"rendered":"RICHTMANN, Zvonimir"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">RICHTMANN, Zvonimir, <\/span>in\u017eenjer elektrotehnike i fizi\u010dar (Zagreb, 23. IX. 1901 \u2013 Zagreb, 9. VII. 1941). Zavr\u0161io je Vi\u0161u tehni\u010dku \u0161kolu u Be\u010du (1925) i Filozofski fakultet u Zagrebu (1932), gdje je radio kao profesor na Srednjoj tehni\u010dkoj \u0161koli. Opovrgavao je dogme nau\u010dnoga socijalizma (posebice Friedricha Engelsa) te je upravo odnos filozofije i prirodnih znanosti postao sredi\u0161te o\u0161trih i dugotrajnih polemika, \u0161to su se odvijale sve do po\u010detka 1940, u kojima su sudjelovali mnogi intelektualci, s jedne strane R. i skupina oko Miroslava Krle\u017ee, a s druge strane vodstvo KPJ. Kako se sukob vi\u0161e nije mogao zata\u0161kati, vodstvo KPJ odlu\u010dilo je zaustaviti podvojenost do koje je do\u0161lo u krugovima lijeve inteligencije. Uzalud je M. Krle\u017ea pisao protiv <span class=\"Italic\">dogmata <\/span>u svojem <span class=\"Italic\">Dijalekti\u010dkom antibarbarusu, <\/span>a R. detaljno obrazlagao svoje teze u \u010dlanku <span class=\"Italic\">Savremena misao nije idealisti\u010dka <\/span>(<span class=\"Italic\">Pe\u010dat, <\/span>1940, 13\/15), stajali\u0161ta Richtmanna i istomi\u0161ljenika ocijenjena su nemarksisti\u010dkima i revizionisti\u010dkima. Isklju\u010den iz partijskoga \u010dlanstva (1940), \u017eivio je u Zagrebu sve do 30. III. 1941, kad ga je uhitila Ma\u010dekova Selja\u010dka za\u0161tita i predala usta\u0161koj vlasti, koja ga je internirala u Kerestinec. Budu\u0107i da je bio obilje\u017een kao trockist<span class=\"Italic\">, <\/span>komunisti su ga u logoru izop\u0107ili iz zajedni\u010dkih akcija, a logorska uprava, na njihovu inicijativu, smjestila ga je odvojeno u poljoprivredne zgrade. \u010cini se da je bio pu\u0161ten iz zatvora jer je 24. VI. 1941. vlastoru\u010dno potpisao formular o prijavi imovine, u kojemu navodi da kao podstanar stanuje u Vojnovi\u0107evoj ul. te da od svibnja 1941. ne prima pla\u0107u u Srednjoj tehni\u010dkoj \u0161koli. Ubrzo je ponovo bio uhi\u0107en i strijeljan na isto\u010dnom rubu \u0161ume Maksimir (Dotr\u0161\u0107ina) u prvoj skupini talaca u Zagrebu. \u2013 Istaknuo se javnim predavanjima o dostignu\u0107ima suvremenih prirodnih znanosti. Gl. predmeti njegova zanimanja bili su psihoanaliza, problem determinizma i Heysenbergove relacije neodre\u0111enosti te Einsteinova teorija relativnosti. Ideolo\u0161ki sukob unutar tzv. lijeve inteligencije zapo\u010deo je, me\u0111u ostalim, i objavljivanjem njegova \u010dlanka <span class=\"Italic\">Kriza determinizma u dana\u0161njoj fizici <\/span>(<span class=\"Italic\">Almanah savremenih problema,<\/span> 1932) i <span class=\"Italic\">Savremena fizika i filozofski materijalizam <\/span>(<span class=\"Italic\">Almanah savremenih problema,<\/span> 1933) u kojima je iznio svoje razloge napu\u0161tanja deterministi\u010dke slike svijeta, koja se temeljila na zakonitosti klasi\u010dne mehanike i elektromagnetizma jer je upoznavanje procesa u atomima i metalima pokazalo da su zakonitosti makroskopske fizike grani\u010dni slu\u010dajevi kvantnoga procesa, koji se odvijaju odre\u0111enom vjerojatno\u0161\u0107u. Tako\u0111er je autor \u010dlanaka u <span class=\"Italic\">Literaturi<\/span> (1932), <span class=\"Italic\">Kulturi<\/span> (1933), <span class=\"Italic\">Knji\u017eevniku<\/span> (1933, 1936) i<span class=\"Italic\"> Pe\u010datu<\/span> (1939).<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA:<\/span> <span class=\"Italic\">Fizika.<\/span> Zagreb 1935. \u2013 <span class=\"Italic\">Sigmund Freud<\/span>. Zagreb 1937. \u2013 <span class=\"Italic\">Stru\u010dni priru\u010dnik za galvanotehniku<\/span>. Zagreb 1938.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 694.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> I. Babi\u0107: <span class=\"Italic\">Odnos filozofije i znanosti u radovima jugoslavenskih marksista 1931\u20131941. <\/span>Putovi revolucije, 3(1965). \u2013 M. Ivekovi\u0107: <span class=\"Italic\">Hrvatska lijeva inteligencija 1918\u20131945<\/span>, 1\u20132. Zagreb 1970. \u2013 Z. Komarica: <span class=\"Italic\">Kerestine\u010dka kronika<\/span>. Zagreb 1989. \u2013 Z. \u0160ternberg: Doprinos \u017didova u prirodoslovno-matemati\u010dkim znanostima i tehni\u010dkoj kulturi u Hrvatskoj. U: <span class=\"Italic\">Dva stolje\u0107a povijesti i kulture \u017didova u Zagrebu i Hrvatskoj.<\/span> Zagreb 1998. \u2013 <span class=\"Italic\">Richtmann, Zvonimir<\/span>. Krle\u017eijana, 2. Zagreb 1999. \u2013 E. \u010cengi\u0107: <span class=\"Italic\">S Krle\u017eom iz dana u dan. U sjeni smrti (1980\u20131981). <\/span>Zagreb 1985. \u2013 N. Lengel-Krizman: <span class=\"Italic\">\u017didovski zato\u010denici logora Kerestinec. <\/span>Novi Omanut, 9(2001) 47\/48.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>RICHTMANN, Zvonimir, in\u017eenjer elektrotehnike i fizi\u010dar (Zagreb, 23. IX. 1901 \u2013 Zagreb, 9. VII. 1941). Zavr\u0161io je Vi\u0161u tehni\u010dku \u0161kolu u Be\u010du (1925) i Filozofski fakultet u Zagrebu (1932), gdje je radio kao profesor na Srednjoj tehni\u010dkoj \u0161koli. Opovrgavao je dogme nau\u010dnoga socijalizma (posebice Friedricha Engelsa) te je upravo odnos filozofije i prirodnih znanosti postao &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1785\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;RICHTMANN, Zvonimir&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1785","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-19"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1785","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1785"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1785\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1785"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1785"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1785"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}