{"id":1759,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1759","title":{"rendered":"REIN, Ivan"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">REIN, Ivan,<\/span> slikar (Osijek, 9. IX. 1905 \u2013 Sisak, 12. XII. 1943). Sin Mavra i Olge ro\u0111. H\u00f6nigsberg, unuk gradskoga vije\u0107nika Mavra H\u00f6nigsberga. Poha\u0111ao je osje\u010dku realnu gimnaziju, a slikarstvo je u\u010dio kao gimnazijalac u privatnoj \u0161koli Josipa Leovi\u0107a, s kojim prvi put 1923. u osje\u010dkoj \u017eupanijskoj dvorani izla\u017ee svoje radove. Iako je 1924. u Be\u010du upisao studij arhitekture, 1925. napustio ga je i vratio se obitelji, koja se u me\u0111uvremenu preselila u Zagreb. Upisao se na Umjetni\u010dku akademiju u Zagrebu i studirao u klasi Vladimira Beci\u0107a te diplomirao 1929. Nakon studija oti\u0161ao je u Pariz, u\u010dio kod Andr\u00e9a Lhotea, izdr\u017eavao se kopiranjem starih majstora i poduzimao studijska putovanja Francuskom i Velikom Britanijom. God. 1933. u Parizu je priredio samostalnu izlo\u017ebu, a idu\u0107e godine izlo\u017eio nekoliko pari\u0161kih akvarela na izlo\u017ebi zagreba\u010dkih umjetnika. Za \u0160panjolskoga gra\u0111anskog rata priklju\u010dio se pokretu franc. intelektualaca u znak potpore \u0161panj. narodu u borbi protiv fa\u0161izma. U zbjegovima \u0161panj. izbjeglica pronalazio slikarske teme (stradanja i patnje nedu\u017enih ljudi). Po uzoru na Goyu slikao <span class=\"Italic\">Izbjeglice,<\/span> <span class=\"Italic\">Strijeljanje u \u0160panjolskoj, \u017dena probodena bajonetom, Obje\u0161ena \u017eena, Na barikadama, <\/span>portretnu studiju <span class=\"Italic\">La Pasionarie<\/span> (Dolores Ibarruri). God. 1937. sudjelovao je na izlo\u017ebi jugoslav. umjetnika u Parizu, idu\u0107e god. u domovini na Pola vijeka hrvatske umjetnosti, a 1939. na izlo\u017ebi jugoslav. kipara i slikara u galeriji \u00bbBernheim Jeune\u00ab u Parizu. God. 1938\u201339. pribli\u017eio se avangardi te slike <span class=\"Italic\">\u017dena u travi,<\/span> <span class=\"Italic\">Za stolom,<\/span> <span class=\"Italic\">U kavani<\/span> nose odlike ekspresivnog izraza, a <span class=\"Italic\">Bal<\/span> i <span class=\"Italic\">Mercerie Journaux<\/span> koriste slova kao dio kompozicije i podsje\u0107aju na kubizam. U to se doba dru\u017eio s beogradskim slikarima, upoznao Boru Baruha, slikara sefardskoga podrijetla, i slikaricu Ljubicu Soki\u0107, koja \u0107e mu postati do\u017eivotna prijateljica i s kojom \u0107e se dopisivati do bijega iz okupiranoga Zagreba nakon uspostave NDH 1941. Nakon sudjelovanja na skupu ljevi\u010dara u Parizu pao je u nemilost vlasti te odlu\u010dio spakirati ve\u0107i dio svojih slika u tri sanduka, \u0161to ih pohranjuje kod prijatelja Lefebvrea Foineta, vlasnika trgovine slikarskim materijalom na Montparnasseu. Nedugo zatim kao nepo\u017eeljni stranac interniran je u logor Vernet u franc. Pirenejima odakle ga je uz pomo\u0107 svojih veza u jugoslav. vladi u prolje\u0107e 1940. izbavila Lj. Soki\u0107 te je prinudno deportiran u Jugoslaviju. Ponovo u Zagrebu izra\u0111uje zidnu dekoraciju u Breyerovoj knji\u017eari te sudjeluje na I. godi\u0161njoj izlo\u017ebi hrvatskih umjetnika 1940. Iako je kr\u0161ten odmah po ro\u0111enju u osje\u010dkoj katoli\u010dkoj crkvi, nakon uspostave NDH do\u0161ao je pod udar anti\u017eid. zakona te je sred. 1941. prebjegao iz Zagreba u Gorski kotar. God. 1942. interniran je u tal. logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priklju\u010dio se partizanima kao pripadnik \u017didovskog rapskog bataljona. Kao partizanski borac 1943. te\u0161ko je ranjen u okolici Siska, uhva\u0107en od usta\u0161a te preminuo u sisa\u010dkoj bolnici. Te godine u logoru su stradali i njegovi roditelji. Iako je u partizanima intenzivno crtao, radovi su nestali u nekoj od zemunica, dok je iz kraljevi\u010dkoga razdoblja ostalo pedesetak crte\u017ea ra\u0111enih olovkom, tu\u0161em i akvarelom, koji se \u010duvaju u Povijesnom arhivu Hrvatske i privatnim kolekcijama u Zagrebu. Od gotovo 2000 slika  nastalih u Francuskoj, njih 900 sa\u010duvano je kod prijatelja Foineta i vra\u0107eno 1952. iz Pariza u Zagreb, a darovnicom njegove sestre Renate Stefanelli u\u0161le su u fundus Moderne galerije i Kabineta grafike HAZU te Galerije umjetnina u Osijeku. God. 1982. prire\u0111ena je monografska izlo\u017eba u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku. \u2013 Otac <span class=\"Italic\">Mavro,<\/span><span class=\"Bold\"> <\/span>pravnik (Crvenka, Srbija, 15. VI. 1867 \u2013 Auschwitz, V. 1943). Zavi\u010dajnost je stekao u Virovitici. Nakon zavr\u0161enoga studija prava, 1897. stupio je u dr\u017eavnu slu\u017ebu kao pristav Sudbenoga stola u Zagrebu te u nadle\u017enost dobio parnicu lekeni\u010dkih \u017eitelja protiv zagreba\u010dkoga Kaptola zbog \u0161ume, pri \u010demu je seljake zastupao \u2192 Josip Frank. Kako je stao na stranu seljaka protivno interesima Katoli\u010dke crkve, dobio je premje\u0161taj. God. 1904. pre\u0161ao je na katoli\u010danstvo, 1905. polo\u017eio odvjetni\u010dku prisegu te za I. svj. rata bio odvjetnik u Osijeku. Sred. 1920-ih s obitelji se preselio na Josipovac u Zagrebu. God. 1929\/30. bio je upisan u Imenik Advokatske komore u Zagrebu. Po uspostavi NDH, 10. IV. 1942, pod prisilom se odrekao odvjetni\u0161tva te je brisan iz Odvjetni\u010dkoga imenika. Zatra\u017eio je priznanje arijskih prava te je do rje\u0161enja molbe privremeno bio oslobo\u0111en od no\u0161enja \u017eid. znaka. U nepoznato doba sa suprugom se sklonio se u Merkurov sanatorij na Srebrnjaku. U no\u0107i 4. V. 1943. bra\u010dni par je uhi\u0107en, sproveden u zatvor u Savskoj cesti i potom deportiran u Auschwitz. \u2013 Djed <span class=\"Italic\">Mavro H\u00f6nigsberg,<\/span> javni djelatnik (?, o. 1830 \u2013 Zagreb, 24. III. 1892). Bio je gradski vije\u0107nik u Zagrebu 1870-ih, dok se njegov otac spominje kao zagreba\u010dki gra\u0111anin ve\u0107 od 1840-ih.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> Gradska groblja Zagreb. \u2013 HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 693. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 27482. \u2013 HDA, ZKRZ GUZ, kut. 121, br. 5281\/46. \u2013 Telefonski imenik 1941.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> <span class=\"Italic\">Vijesti Advokatske komore u Zagrebu<\/span>. Odvjetnik, 4(1930) \u2013 15(1941). \u2013 J. Mrazovi\u0107: <span class=\"Italic\">Adresar grada Zagreba 1931. <\/span>Zagreb 1931. \u2013 <span class=\"Italic\">Spomenica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu<\/span>. Zagreb 1957. \u2013 J. Ambru\u0161<span class=\"Italic\">: Ivan Rein<\/span>. Osijek 1982. \u2013 Jevrejski pregled, 23(1982) 3\/4. \u2013 B. Poli\u0107: <span class=\"Italic\">Slikar Ivo Rein<\/span>. Bilten \u017dOZ, 1989, 12. \u2013 D. Ivanu\u0161a: <span class=\"Italic\">Dimenzije jednog vremena <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1996. \u2013 D. Horvati\u0107: <span class=\"Italic\">Rein, Ivan.<\/span> Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2. Zagreb 1996. \u2013 D. Ivanu\u0161a: <span class=\"Italic\">Rein, Ivan. <\/span>Tko je tko u NDH. Zagreb 1997. \u2013 M. \u0160vob: <span class=\"Italic\">\u017didovi u Hrvatskoj,<\/span> 2. Zagreb 2004. \u2013 Mirjam Reiner: <span class=\"Italic\">Slikar Ivan Rein (1905\u20131943).<\/span> Bejahad, \u017eidovska kulturna scena, 2009. \u2013 Lj. Dobrov\u0161ak: <span class=\"Italic\">\u017didovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvog svjetskog rata.<\/span> Osijek 2013. \u2013 <a href=\"\">http:\/\/essekeri.hr\/bio\/46-ivan-rein<\/a>, pristupljeno 22. X. 2011. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>REIN, Ivan, slikar (Osijek, 9. IX. 1905 \u2013 Sisak, 12. XII. 1943). Sin Mavra i Olge ro\u0111. H\u00f6nigsberg, unuk gradskoga vije\u0107nika Mavra H\u00f6nigsberga. Poha\u0111ao je osje\u010dku realnu gimnaziju, a slikarstvo je u\u010dio kao gimnazijalac u privatnoj \u0161koli Josipa Leovi\u0107a, s kojim prvi put 1923. u osje\u010dkoj \u017eupanijskoj dvorani izla\u017ee svoje radove. Iako je 1924. u &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1759\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;REIN, Ivan&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-1759","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-19"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1759","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1759"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1759\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1759"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1759"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1759"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}