{"id":161,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=161","title":{"rendered":"GR\u00dcNHUT, Alfred"},"content":{"rendered":"

GR\u00dcNHUT, Alfred,<\/span> dramski i filmski glumac i redatelj (Zagreb, 1882 \u2013 Zagreb, 10. X. 1946). Podrijetlom je iz ugledne zagreba\u010dke obitelji; sin Josipa i Amalije ro\u0111. Reichl. Obrtnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Zagrebu, a graditeljsku u Freiburgu. Prekinuv\u0161i studij graditeljstva u Hildburghausenu jer je istodobno studirao na Meiningerovu dvorskom kazali\u0161tu, vratio se u Zagreb. Glumu je u\u010dio u Dragutina Freudenreicha, Ignacija Bor\u0161tnika, V\u00e1clava Antona, Milivoja Barbari\u0107a, a prvi put javno nastupa 1903. sa Hrvatskim pjeva\u010dkim dru\u0161tvom \u00bbKolo\u00ab, <\/span>a sljede\u0107e god. na dobrotvornoj predstavi s Freudenreichom u korist dru\u017ebe Sv. \u0106irila i Metoda. Potom se pridru\u017eio putuju\u0107oj gluma\u010dkoj dru\u017eini Josipa Mari\u010di\u0107a. God. 1907. prvi je put nastupio u zagreba\u010dkom HNK u ulozi Kralja u komediji Don Cezar od Bazana<\/span> Adolpha D\u2019Enneryja i Philippa Fran\u00e7oisa Pinela Dumanoira, a potom je igrao i Niku Marinovi\u0107a u Vojnovi\u0107evu Ekvinociju.<\/span> Bio je godinu dana \u010dlan trupe \u00bbPrimorsko putuju\u0107e kazali\u0161te\u00ab pod vodstvom Mihajla Markovi\u0107a, koja je gostovala po BiH, Dalmaciji i primorskom dijelu Italije. Kao glumac, redatelj i pedagog radio je u Osijeku i Vara\u017edinu. Nakratko je bio \u010dlan \u00bbNeue Wiener B\u00fchne\u00ab i \u00bbTheater der 500\u00ab u Be\u010du. Od 1917. do umirovljenja 1941. bio je \u010dlan HNK u Zagrebu te je nastupao u operetama, lakrdijama i dramama, a najuspje\u0161niji je u \u017eanru karakterne komike. Zapa\u017een je kao Shylock (William Shakespeare, Mleta\u010dki trgovac<\/span>), Grutz (Karl Sch\u00f6nherr, Zemlja<\/span>), Prokurator (Eug\u00e8ne Brieux, Crveni talar<\/span>), Streckmann (Gerhart Hauptmann, Roza Bernd<\/span>), Pastor (August Strindberg, Otac<\/span>), Zvrnde\u0161a (W. Shakespeare, San ivanjske no\u0107i<\/span>), Vuk (Ivan Gunduli\u0107, Dubravka<\/span>), Osip (Nikolaj Vasiljevi\u010d Gogolj, Revizor<\/span>). Pomno je karakterizirao uloge postarijih \u017didova: Reb Elje (Sholem Asch, Bog osvete<\/span>), Kantor Rabinowicz (Samson Raphaelson, Pjeva\u010d jazza<\/span>), u ovoj posljednjoj ulozi proslavio je 1930. 25. obljetnicu gluma\u010dkoga rada. Od 1920. utemeljitelj je i glumac nekoliko zagreba\u010dkih kabareta. Kao filmski glumac zapo\u010deo je za boravka u Be\u010du ulogama u filmovima \u00bbSascha-Filma\u00ab. Na po\u010detku filmske proizvodnje u Hrvatskoj, u zagreba\u010dkom je \u00bbCroatia-filmu\u00ab bio glumac i redatelj u komediji Vragoljanka<\/span> te drami Dvije sirote<\/span> (1918), a igrao je i u Bri\u0161em i sudim<\/span> Arno\u0161ta Grunda (1919) te u Strozzijevoj melodrami Dvorovi u samo\u0107i<\/span> (1925). Uz Hamilkara Bo\u0161kovi\u0107a, Teodora Mili\u0107a-\u017dumberskoga i Tita Strozzija jedan je od \u010dlanova-osniva\u010da filmskoga poduze\u0107a \u00bbJugoslavija-film\u00ab 1919, u \u010dijim je filmskim \u017eurnalima nastupao. Pisao je o problemima i potrebama putuju\u0107ih kazali\u0161ta (Hrvatska metropola,<\/span> 1926). Po uspostavi NDH predao je molbu za dobivanje arijskih prava, koju je supotpisao i tada\u0161nji intendant HNK Du\u0161an \u017danko, kao i molbu da ga se oslobodi od no\u0161enja \u017eid. znaka, no u lipnju 1941. bio je odbijen. Zajedno sa suprugom \u0160tefanijom ro\u0111. Skrbin\u0161ek preuzeo je \u017eid. znak te je 1941. i umirovljen. Iste je god. pre\u0161ao na katoli\u010danstvo te bio izuzet od najte\u017eih oblika progona, jer mu se supruga u dokumentima predstavljala kao \u00bbarijevka\u00ab. Za vrijeme NDH nastupao u starim kazali\u0161nim ulogama te u kabaretskim priredbama. U akcijama kontribucije morao je 1942. predati zlatni sat (dobiven od kazali\u0161noga osoblja povodom 25. obljetnice rada), koji mu je vra\u0107en nakon intervencije kazali\u0161noga intendanta D. \u017danka. <\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 27251. \u2013 K\u017dZ.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Debut des Herrn Alfred Gr\u00fcnhut am kroatischen Landestheater<\/span>. \u017didovska smotra, 1(1906\u20131907) 8. \u2013 I. Souvan (S-n): Herr Gr\u00fcnhut als Flachsmann<\/span>. Agramer Zeitung, 86(1911) 105. \u2013 Veselo kazali\u0161te u kavani klub<\/span>. Dom i svijet, 34(1921) 4. \u2013 R. Habedu\u0161: Alfred Gr\u00fcnhuth<\/span>. Colosseum, 1(1922) 2. \u2013 I. Brli\u0107: O 25-godi\u0161njici rada G. Alfreda Gr\u00fcnhuta<\/span>. Novosti, 24(1930) 135. \u2013 Dvadesetpetogodi\u0161njica umjetni\u010dkog rada Alfreda Gr\u00fcnhuta<\/span>. Ve\u010der, 11(1930) 2838. \u2013 \u017didov, 24(1930) 18. \u2013 R. Maixner (M.): Jubilej Alfreda Gr\u00fcnhuta<\/span>. Obzor, 71(1930) 112. \u2013 Lj. Marakovi\u0107: Dvije proslave u Nar. kazali\u0161tu<\/span>. Hrvatska stra\u017ea, 2(1930) 119. \u2013 -o-: Alfred Gr\u00fcnhut<\/span>. Jutarnji list, 19(1930) 6564. \u2013 H. Vinkovi\u0107 (-v): 25-j\u00e4hriges B\u00fchnenjubil\u00e4um Alfred Gr\u00fcnhut<\/span>. Morgenblatt, 65(1930) 133. \u2013 M. Markovi\u0107: Iz mojih kazali\u0161no-umjetni\u010dkih uspomena<\/span>. Novosti, 34(1940) 34. \u2013 Enciklopedija Hrvatskog narodnoga kazali\u0161ta u Zagrebu<\/span>. Zagreb 1969. \u2013 I. Mrdulja\u0161: Ostav\u0161tina Alfreda Gr\u00fcnhuta.<\/span> Kronika Zavoda za knji\u017eevnost i teatrologiju JAZU, 9(1983) 27\/28. \u2013 Isti: Zagreba\u010dki kabaret<\/span>. Zagreb 1984. \u2013 I. \u0160krabalo: 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.\u20131997. <\/span>Zagreb 1998. \u2013 Z. \u0110er\u0111 i V. Majcen: Gr\u00fcnhut, Alfred.<\/span> Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

GR\u00dcNHUT, Alfred, dramski i filmski glumac i redatelj (Zagreb, 1882 \u2013 Zagreb, 10. X. 1946). Podrijetlom je iz ugledne zagreba\u010dke obitelji; sin Josipa i Amalije ro\u0111. Reichl. Obrtnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Zagrebu, a graditeljsku u Freiburgu. Prekinuv\u0161i studij graditeljstva u Hildburghausenu jer je istodobno studirao na Meiningerovu dvorskom kazali\u0161tu, vratio se u Zagreb. Glumu … Nastavi \u010ditati “GR\u00dcNHUT, Alfred”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-161","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-7"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/161","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=161"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/161\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=161"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=161"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=161"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}