{"id":1595,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1595","title":{"rendered":"PLAMENAC, Dragan (Siebenschein, Karl)"},"content":{"rendered":"

PLAMENAC, Dragan (Siebenschein, Karl), <\/span>muzikolog i skladatelj (Zagreb, 8. II. 1895 \u2013 Ede, Nizozemska, 15. III. 1983). Sin Roberta Siebenscheina i Eme ro\u0111. Munk. Diplomirao je pravo te u Zagrebu u\u010dio klavir i violinu, harmoniju i kontrapunkt. U Be\u010du je 1912. studirao kompoziciju (Franz Schreker), a u Pragu 1919. kompoziciju (V\u00edt\u011bzslav Nov\u00e1k) i glasovir (Karel Hoffmeister). U tom se razdoblju intenzivno bavio komponiranjem, koje je napustio kad je otkrio glazb. znanost kao pravo podru\u010dje svojega interesa. Muzikologiju je studirao u Parizu (Andr\u00e9 Pirro) i Be\u010du (Hugo Adler), gdje je 1925. doktorirao. Bio je korepetitor Gradske opere <\/span>u Berlinu 1925\u201326. U to je vrijeme Njema\u010dko muzikolo\u0161ko dru\u0161tvo uvrstilo u plan svojih publikacija sabrana djela Johannesa Ockeghema i Plamencu povjerilo redakciju. Prvi je svezak objavljen 1927. u Leipzigu. Nakon povratka bio je privatni docent za muzikologiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu (1928\u201339). U tom je razdoblju uspje\u0161no organizirao vi\u0161e glazb. ve\u010deri na kojima su uz njegova uvodna predavanja izvo\u0111ena djela suvremenih eur. skladatelja, \u0161to je znatno obogatilo zagreba\u010dki glazb. \u017eivot. Na njegov je poticaj vrijedna glazb. zbirka Nikole Udine Algarottija prenesena 1935. iz Krka u Zagreb, gdje se \u010duva u HGZ. God. 1939. oti\u0161ao je na poziv Ameri\u010dkoga muzikolo\u0161kog dru\u0161tva na Me\u0111unarodni muzikolo\u0161ki kongres u New York i ondje odr\u017eao predavanje o staroj glazbi u Dalmaciji. Zbog izbijanja II. svj. rata ostao je u SAD te je predavao na Glazbenom institutu u St. Louisu i vodio Ured za ratno informiranje u New Yorku. Ameri\u010dko je dr\u017eavljanstvo dobio 1946. Bio je profesor muzikologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Illinoisu 1954\u201363. Za svoj je znanstveni rad dobio brojne nagrade te je 1970. postao po\u010dasnim \u010dlanom Ameri\u010dkoga muzikolo\u0161kog dru\u0161tva. Njemu u \u010dast Sveu\u010dili\u0161te u Pittsburghu izdalo je 1969. zbornik znanstvenih radova Essays in Musicology in Honor of Dragan Plamenac.<\/span> \u017dari\u0161te je njegova znanstvenog interesa dvojako. Na jednoj je strani glazb. pro\u0161lost Dalmacije, a na drugoj zapadnoeur. glazba XIV\u2013XVI. st. Istra\u017euju\u0107i staru glazbu u Dalmaciji otkrio je djela \u0160iben\u010danina Ivana Luka\u010di\u0107a, koji je uz Vinka Jeli\u0107a me\u0111u najistaknutijim hrvatskim glazb. stvarateljima iz razdoblja ranoga baroka. God. 1935. objavio je njegovih 11 moteta iz zbirke Sacrae cantiones <\/span>(1620) s iscrpnim povijesno-kriti\u010dkim uvodom. Opse\u017ena je i dokumentirana biobibliografska studija o \u017eivotu i radu tal. kompozitora Tomosa Cecchinija, koji je svoj \u017eivot proveo u Dalmaciji. Rad spomenutih umjetnika, ali i drugih ranobaroknih muzi\u010dara iz Dalmacije, osvijetlio je u ve\u0107em broju \u010dlanaka i predavanja, a potkraj 1935. organizirao je u Zagrebu i koncert na kojem su prvi put nakon nekoliko stolje\u0107a ponovo javno izvedena djela tih skladatelja. U studiji An Unknown Violin Tablature of the Early 17th Century <\/span>(The papers of the American musicological society, annual meeting,<\/span> 1941) upozorio je na ranu pojavu violine u na\u0161im primorskim krajevima, te na violinsku tabulaturu iz arhiva JAZU (danas HAZU), kojom je neki hrv. amater violinist po\u010d. XVII. st. zabilje\u017eio nekoliko tada popularnih napjeva. Od radova koji se bave hrvatskom glazb. ba\u0161tinom valja istaknuti esej o Vatroslavu Lisinskom objavljen 1919. U njemu je na temelju objektivne kriti\u010dke analize opere Porin <\/span>pripremio realniju osnovu za daljnje prou\u010davanje kompozitorske djelatnosti V. Lisinskog. Zanimanje za prou\u010davanje zapadnoeuropske glazb. pro\u0161losti otkrio je za vrijeme studija u Parizu. Bave\u0107i se ponajprije likom Johannesa Ockeghema, odnosno starom nizozemskom glazb. kulturom, u jednom je glazb. kodeksu Nacionalne knji\u017enice u Napulju prona\u0161ao tekst i izvorni oblik nekad vrlo popularnoga napjeva L\u2019homme arm\u00e9,<\/span> koji je brojnim polifonim kompozicijama u razdoblju XV\u2013XVII. st. slu\u017eio kao cantus firmus. <\/span>U Nacionalnoj knji\u017enici u Parizu u dijelovima je drugoga kodeksa iz XV. st. prepoznao odlomke iz jednoga glazb. rukopisa iz Seville, \u0161to mu je omogu\u0107ilo potpunu rekonstrukciju toga va\u017enoga glazb. spomenika. Od ostalih radova osobito se isti\u010du studije o kodeksu 117 u Faenzi, jedinstvenoj zbirci instrumentalne glazbe kasnoga XIV. i ranoga XV. st., pa je u tom smislu i jedan od najva\u017enijih izvora za njezino prou\u010davanje. God. 1972. objavio je i potpuno kriti\u010dko izdanje spomenutoga kodeksa u seriji Corpus mensurabilis musicae <\/span>Ameri\u010dkoga muzikolo\u0161kog instituta. Iako se kompozicijom bavio samo u mladosti, pa\u017enju privla\u010de njegove Tri poeme Ch. Baudelairea <\/span>(1914) na francuskom jeziku, prvi primjerci impresionisti\u010dke glazbe u Hrvatskoj. Stoga se P. mo\u017ee s pravom nazvati \u00bbprvim revolucionarom hrvatske vokalne muzike XX. stolje\u0107a\u00ab (Josip Andreis). Njegova se smjelost ogledala najvi\u0161e u harmonijskim slobodama i horizontalnoj polimetriji, koje zbog brojnih disonanca, paralelnih septima, kvartnih akorda i drugih tekovina vode gotovo u atonalnost. U njegov spomen Hrvatsko muzikolo\u0161ko dru\u0161tvo dodjeljuje Nagradu \u00bbDragan Plamenac\u00ab najboljem znanstvenom dostignu\u0107u, ponajprije vezanom uz hrv. glazbenu kulturu, hrvatskoga ili inozemnoga znanstvenika na podru\u010dju muzikologije.<\/p>\n

Djela:<\/span> Ivan Luka\u010di\u0107. Odabrani moteti (duhovni koncerti). <\/span>Zagreb 1935. \u2013 Julije Skjaveti\u0107. \u010cetiri moteta (1564). <\/span>Zagreb 1974. \u2013 Glazba 16. i 17. stolje\u0107a u Dalmaciji: osam studija<\/span> (prir. E. Stip\u010devi\u0107). Zagreb 1998.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Plamenac, Dragan<\/span>. Znameniti i zaslu\u017eni Hrvati i pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925\u20131925. <\/span>Zagreb 1925. \u2013 Jevrejski pregled, 35(1984) 3\/4, br. 5\/6. \u2013 Plamenac, Dragan<\/span>. Leksikon jugoslavenske muzike, 2. Zagreb 1984. \u2013 E. Stip\u010devi\u0107: Dragutin Plamenac.<\/span> Novi Omanut, 3(1995) 12. \u2013 Isti: Arhiviranje ti\u0161ine<\/span>. Kolo, 16(2006) 4.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PLAMENAC, Dragan (Siebenschein, Karl), muzikolog i skladatelj (Zagreb, 8. II. 1895 \u2013 Ede, Nizozemska, 15. III. 1983). Sin Roberta Siebenscheina i Eme ro\u0111. Munk. Diplomirao je pravo te u Zagrebu u\u010dio klavir i violinu, harmoniju i kontrapunkt. U Be\u010du je 1912. studirao kompoziciju (Franz Schreker), a u Pragu 1919. kompoziciju (V\u00edt\u011bzslav Nov\u00e1k) i glasovir (Karel … Nastavi \u010ditati “PLAMENAC, Dragan (Siebenschein, Karl)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-1595","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-17"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1595"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1595\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}