{"id":1538,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1538","title":{"rendered":"PARDO, Jakov (Jakob Abrahamov)"},"content":{"rendered":"

PARDO, Jakov (Jakob Abrahamov), <\/span>trgovac (Dubrovnik, druga pol. XVII. st. \u2013 Venecija, druga pol. XVIII. st.). Potomak je jedne od najstarijih dubrova\u010dkih \u017eid. obitelji, koja se u Dubrovniku nalazila gotovo od osnutka geta 1546. Sin je Abrahama (spominje se 1608. i 1612), suprug Justine te otac Josipa (Josefa, Joze, Giuseppea), Solomona (Salamona), Izaka, Abrama (Abrahama), Davida i k\u0107erke nepoznata imena. Izme\u0111u 1755. i 1782. sa suprugom i sinovima Izakom i Davidom preselio se u Veneciju. \u2013 Sin Josip (Josef, Jozo, Giuseppe), <\/span>brodovlasnik (Dubrovnik, o. 1730 \u2013 Dubrovnik, 1783. ili 1784). Nakon odlaska roditelja i bra\u0107e Davida i Izaka u Veneciju s preostalom bra\u0107om ostao je \u017eivjeti i poslovati u Dubrovniku. God. 1769. stanovao je izvan geta, u dana\u0161njoj ul. Petilovrijenci, a 1782. \u017eivio je u doma\u0107instvu sa suprugom, dvama sinovima, \u010detirima k\u0107erima i sestrom. S bra\u0107om se bavio kupovanjem suvlasni\u010dkih udjela u brodovima i pozajmljivanjem novca uz kamatu za potrebe pomorstva. God. 1763. posjedovao je s bra\u0107om 20 karata jedne tarantele, a 1779. imao je 18 karata pinke \u00bbLa Giuditta\u00ab. Spominje se da je 1782\u201383. platio tzv. arboratik, pristojbu koja se pla\u0107ala za brodove ve\u0107e nosivosti, me\u0111utim ve\u0107 1784. prilikom diobe jednoga broda njegove su malodobne sinove zastupali skrbnici. Tako\u0111er se spominje da je 1773. s preostalom bra\u0107om odbio blagosloviti brak izme\u0111u ne\u0107akinje Lidije (?, 1748 \u2013 ?) i Izraela Maestra te isplatiti miraz od 1000 cekina, ve\u0107 je u zamjenu nudio polovinu iznosa, no na intervenciju Lidijinih skrbnika morao je isplatiti puni iznos. Njegov sin Abram,<\/span> trgovac (Dubrovnik, o. 1773 \u2013 Dubrovnik, nakon 1815). Bio je trgovac u doba franc. okupacije i po\u010detkom austr. vladavine u Dubrovniku te se bavio uvozom soli. Dana 22. VI. 1808. zajedno s jo\u0161 trojicom deputata dubrova\u010dke \u017dO potpisao je molbu upu\u0107enu franc. generalu Augustu de Marmontu zahtijevaju\u0107i da se ukinu svi zakoni Dubrova\u010dke Republike koji su ograni\u010davali gra\u0111anska prava \u017didova. \u2013 Jakovljev sin David,<\/span> rabin i talmudist (Venecija, Italija, 1719 \u2013 Jeruzalem, 1792). \u0160kolovao se u je\u0161ivi Jakova Beliliusa u Veneciji, odakle je u potrazi za zaposlenjem najprije oti\u0161ao u Dubrovnik, potom u Sarajevo i zatim kratko u Beograd. Naposljetku u Splitu je 1739. ili 1740. postao u\u010ditelj u \u017eid. \u0161koli, a poslije i rabin. U Splitu je boravio do 1760. ili 1768. te potom oti\u0161ao u Sarajevo, gdje je prihvatio mjesto velikoga nadrabina. Na du\u017enosti nadrabina sarajevske \u017dO ostao je do 1781, kad je zatra\u017eio mirovinu kako bi mogao oti\u0107i u Svetu Zemlju. Nakon Sarajeva neko vrijeme boravio je u Dubrovniku, gdje je 1788. podigao na sudu tu\u017ebu protiv svoje bra\u0107e i ro\u0111aka zbog uznemiravanja. U nepoznato doba odlazi u Palestinu, gdje umire. Svoje prvo djelo \u0160o\u0161anim le-David,<\/span> komentar Mi\u0161ne, napisao je u vrijeme dok je bio u\u010ditelj u Splitu. Objavio je brojne komentare talmudske i rabinske literature tiskane dijelom tek dva stolje\u0107a nakon njegove smrti, te zbirku vlastitih rabinskih responsa Mihtam le-David, <\/span>tiskanu 1761. ili 1762. u Solunu te djelo Magen Geborim (Livorno 1781). Njegov sin Jakov,<\/span> rabin (Split, 1740 \u2013 Dubrovnik, I. 1819). God. 1760. doselio se u Dubrovnik, gdje je postao u\u010ditelj i rabin. Bio je vrstan talmudist i znalac kabale. God. 1782. \u017eivio je izvan geta, u dana\u0161njoj Vetrani\u0107evoj ul., u ku\u0107i Iva Guske, za godi\u0161nju najamninu od 62 dukata. God. 1799. u njegovu su doma\u0107instvu \u017eivjele \u010detiri osobe, uklju\u010duju\u0107i slu\u0161kinju. Povijesna mu znanost zahvaljuje, uz ostalo, za vjerodostojan opis potresa u Dubrovniku. Njegova glavna djela su Kohelet Ya\u2019akov<\/span> (Venecija 1784), komentar o prvim prorocima, te Mishkenot Ya\u2019akov,<\/span> komentar o Izaiji, tiskan nakon njegove smrti (Livorno 1823). Na dubrova\u010dkom \u017eid. groblju na Boninovu nalazi se njegov nadgrobni spomenik s krunom kao simbolom visokoga polo\u017eaja. Epitaf mu spominje i funkcije: \u00bbRabin, u\u010ditelj, rektor, predsjednik rabinskog suda, podu\u010davatelj Tore.\u00ab \u2013 Jakovljev unuk Abram (Abraham), <\/span>trgovac i \u017eid. aktivist (Dubrovnik, o. 1770 \u2013 Dubrovnik, nakon 1840). Sin Solomonov (Salamonov). Bio je jedan od najja\u010dih dubrova\u010dkih trgovaca za franc. uprave u Dubrovniku (1808\u20131814); kao i njegovi preci bavio se najvi\u0161e trgovinom \u017eitom. Kad je u doba franc. uprave u Dubrovniku zavladala nesta\u0161ica \u017eita pa se pojavio i strah od gladi, uspio je dopremiti ve\u0107e koli\u010dine \u017eita u grad. S jo\u0161 \u010detvoricom \u017eid. trgovaca i s 25 drugih trgovaca zadu\u017een je 1812. za osnutak Trgova\u010dke komore i Trgova\u010dkoga suda u Dubrovniku; tom je prigodom imenovan \u010detvrtim sucem Trgova\u010dkoga suda. Kao dioni\u010dar u osiguravaju\u0107em dru\u0161tvu za brodove Compagnia d\u2019assicurazioni per la navigazione e commercio nazionale, osn. u Dubrovniku 1803, s jo\u0161 trojicom \u010dlanova obitelji Pardo i partnerom Davidom Luzzenom osigurao je da ve\u0107insko vlasni\u0161tvo tog dru\u0161tva bude u rukama dubrova\u010dkih \u017didova, a sam je vodio blagajnu. Spominje se kao bankar i opskrbljiva\u010d franc. vojske. Zajedno sa \u2192 S. Levi Mandolfom 1808. otkupio je od generala Marmonta novac biv\u0161e Dubrova\u010dke Republike, polo\u017een u be\u010dkoj banci Schuller et companie, no dugotrajna isplata mjenica donijela mu je velike gubitke. Biran je na funkcije u dubrova\u010dkoj \u017eidovskoj zajednici; 1809. \u010dlan je Malog kapitula Scholae Hebraeorum. O\u017eenio je Terni Vittoriju i s njom imao pet sinova i tri k\u0107eri. Sinove je, kad su odrasli, po starom obi\u010daju poslao u svijet da se \u0161to bolje upute u trgovinu, a i sam je mnogo putovao, pa je u poodmakloj dobi, po\u010d. 1840. zatra\u017eio putovnicu za inozemstvo na rok od tri godine. <\/p>\n

IZV.:<\/span> G. Nahon: Jacob Pardo Rabbin \u00e0<\/span> Raguse<\/span>. Izlaganje na znanstvenom skupu \u00bbSocijalna i kulturna povijest \u017didova na isto\u010dnoj obali Jadrana\u00ab, Dubrovnik 2002. \u2013 E. Papo: The Intellectual Biography of Haham David ben Ya\u2019akov Pardo<\/span>. Ibid.<\/p>\n

LIT.:<\/span> The Standard Jewish Encyclopedia<\/span>. Jerusalem\u2013Tel Aviv 1962. \u2013 V. Ivan\u010devi\u0107: Udio \u017didova u pomorstvu starog Dubrovnika<\/span>. Jevrejski almanah 1963\u20131964. \u2013 Z. \u0160undrica: Dubrova\u010dki Jevreji i njihova emancipacija (1808\u20131815). <\/span>Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1971, 1. \u2013 \u0110. Orli\u0107: Iz \u017eivota dubrova\u010dkih Jevreja u XIX. vijeku<\/span>. Ibid. \u2013 V. Kova\u010d: Sefardi na isto\u010dnoj obali Jadrana. Prikaz znanstvenog skupa Dru\u0161tvena i kulturna povijest \u017didova na isto\u010dnoj obali Jadrana. <\/span>Dubrovnik 2002. \u2013 <\/span>Ha-kol, 2002, 75\/76. \u2013 V. Miovi\u0107: \u017didovski geto u Dubrova\u010dkoj Republici (1546\u20131808). <\/span>Zagreb\u2013Dubrovnik 2005. \u2013 http:\/\/www.savezscg.org\/12_zanimljivosti\/razno\/Du brovacke_Zidovke.pdf<\/a>, pristupljeno 15. VII. 2011.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PARDO, Jakov (Jakob Abrahamov), trgovac (Dubrovnik, druga pol. XVII. st. \u2013 Venecija, druga pol. XVIII. st.). Potomak je jedne od najstarijih dubrova\u010dkih \u017eid. obitelji, koja se u Dubrovniku nalazila gotovo od osnutka geta 1546. Sin je Abrahama (spominje se 1608. i 1612), suprug Justine te otac Josipa (Josefa, Joze, Giuseppea), Solomona (Salamona), Izaka, Abrama (Abrahama), … Nastavi \u010ditati “PARDO, Jakov (Jakob Abrahamov)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-1538","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-17"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1538","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1538"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1538\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1538"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1538"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1538"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}