{"id":1524,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1524","title":{"rendered":"PAPI\u0106, Josip (Papo)"},"content":{"rendered":"

PAPI\u0106, Josip (Papo),<\/span> glumac i redatelj (Beograd, 24. IV. 1881 \u2013 Be\u010d, 31. XII. 1927). God. 1899. priklju\u010dio se kazali\u0161noj dru\u017eini \u00bbSin\u0111eli\u0107\u00ab, koja je djelovala u Ni\u0161u i putovala po pokrajini. Prilikom gostovanja te dru\u017eine u Zaje\u010daru 1899. nastupio je prvi put kao Ascanio Petrucci u Hugoovoj drami Lucrezia Borgia,<\/span> a nakon toga u razli\u010ditim ulogama tada\u0161njega repertoara. Idu\u0107e je god. bio anga\u017eiran u Beogradu, gdje je djelovao dvije sezone u epizodnim ulogama. Nezadovoljan time, vratio se \u00bbSin\u0111eli\u0107u\u00ab, s kojim je proputovao cijelu Srbiju. Prelazi zatim u dru\u017einu \u0110ure Proti\u0107a i s njom putuje po Hrvatskoj, Dalmaciji, BiH i Banatu. Kra\u0107e je vrijeme djelovao u \u0160apcu i Sarajevu, a 1907. anga\u017eiran je u novoosnovanom kazali\u0161tu u Osijeku. God. 1909. dolazi u Zagreb, gdje ostaje do kraja \u017eivota, stekav\u0161i polo\u017eaj jednoga od prvaka drame HNK; povremeno je djelovao i kao redatelj. Igrao je razli\u010dite uloge: od negativaca (Franjo Moor u Razbojnicima<\/span> Friedricha Schillera, Klaudije u Hamletu, <\/span>Jago u Othellu<\/span> i Rikard III. Williama Shakespearea, Nepoznati u Michelangelu Buonarrotiju<\/span> Miroslava Krle\u017ee, Brat u Objavljenju<\/span> Milana Ogrizovi\u0107a) do uloga komi\u010dnih junaka (Osip u Revizoru<\/span> Nikolaja Vasiljevi\u010da Gogolja, David \u0160trbac u Jazavcu pred sudom<\/span> Petra Ko\u010di\u0107a, \u010covek s nogom u Putu oko sveta<\/span> Branka Nu\u0161i\u0107a), ostvariv\u0161i galeriju od nekoliko stotina likova u koje je unosio sav kreativni potencijal svoje li\u010dnosti. U Zagrebu je prvi put nastupio 2. IX. 1909. kao Corignon u Feydeauovoj komediji Gospo\u0111ica iz Maximove gostione. <\/span>U prvoj fazi, koja je trajala do kraja I. svj. rata, \u0161arenilu repertoara \u0161to ga je nosio svjedo\u010de uloge: Wurm (Friedrich Schiller, Spletka i ljubav<\/span>), Kralj Klaudije (W. Shakespeare, Hamlet<\/span>), Major (Herv\u00e9, Mam\u2019zelle Nitouche<\/span>), Jago (W. Shakespeare, Otelo<\/span>), Lebourg (Henri Bernstein, Vihor<\/span>), Divjak (Ivan Gunduli\u0107, Dubravka<\/span>), Faum (Gerhart Hauptmann, Utonulo zvono<\/span>), Pintorovi\u0107 (M. Ogrizovi\u0107, Hasanaginica<\/span>), Ungnad (August \u0160enoa, Zlatarevo zlato<\/span>), Burgess (Bernard Shaw, Candida<\/span>), Franjo Moor (Friedrich Schiller, Razbojnici<\/span>), Svevlad (Dimitrija Demeter, Teuta<\/span>), Ulfheim (Henrik Ibsen, Kad mi mrtvi ustajemo<\/span>), Jean (August Strindberg, Gospo\u0111ica Julija<\/span>), Pri\u0161lin (August \u0160enoa, Kletva<\/span>), Zandar (Karl Sch\u00f6nherr, Taljiga\u0161i<\/span>), Sekuli\u0107 (B. Nu\u0161i\u0107, Narodni poslanik<\/span>), Engstrand (Henrik Ibsen, Sablasti<\/span>), \u010covek s nogom (B. Nu\u0161i\u0107, Put oko sveta<\/span>), Orgon (Moli\u00e8re, Tartuffe<\/span>), Lucifer (Imre Mad\u00e1ch, \u010covjekova tragedija<\/span>), Sebastijan (\u00c0ngel Guimera, U dolini<\/span>), \u0160umar (Petar Popovi\u0107 Pecija, \u0160uma<\/span>), Kinesija (Aristofan, \u017denska urota<\/span>), Mu\u017e (K. Sch\u00f6nherr, \u017dena vrag<\/span>), Kreon (Franz Grillparzer, Medeja<\/span>), Max (Arthur Schnitzler, Anatol<\/span>), Lopahin (Anton Pavlovi\u010d \u010cehov, Tre\u0161njik<\/span>), Ko\u010dkarev (Nikolaj Vasiljevi\u010d Gogolj, \u017denidba<\/span>), Lucifer (George Gordon Byron, Kain<\/span>), Axel (A. Strindberg, Loma\u010da<\/span>), Jevri\u0107 (P. Popovi\u0107 Pecija, Pljusak<\/span>). <\/span>Osim nekih navedenih uloga u usavr\u0161enim varijantama, dao je nakon rata, jo\u0161 velik broj novih kreacija, koje su po umjetni\u010dkim vrednotama nadvisivale jedna drugu. Me\u0111u Papi\u0107evim ostvarenjima najvi\u0161e razine bili su Ko\u010di\u0107ev David \u0160trbac (Jazavac pred sudom),<\/span> Balzacov Mercadet (1924, proslava 25-godi\u0161njice umjetni\u010dkoga rada), Gogoljev Osip (Revizor),<\/span> Cankarov \u017dupnik (Slugani),<\/span> Ogrizovi\u0107ev Smail-aga (dramatizacija Ma\u017eurani\u0107eva epa Smrt Smail-age \u010cengi\u0107a<\/span>), Kosorov Vasiljevi\u0107 (Po\u017ear strasti),<\/span> Moli\u00e8reov La Fl\u00e8che (\u0160krtac),<\/span> Shakespeareov Krsto Lisac (Ukro\u0107ena goropadnica)<\/span> i Richard III., Wildeov Herod (Saloma),<\/span> Shawov Walpole (Lije\u010dnik u dilemi),<\/span> Ogrizovi\u0107ev Vu\u010dina, Krle\u017ein Kristijan (Golgota), <\/span>Venger-Ugarkovi\u0107 (Vu\u010djak)<\/span> i Papa (Michelangelo Buonarroti),<\/span> Anskoga Me\u0161ulah (Dybuk), <\/span>Shawov Warwick (Sveta Ivana),<\/span> Saloma A\u0161a Jankel (Bog osvete)<\/span> i \u2013 mo\u017eda najsavr\u0161enija kreacija naslovne uloge u Sterijinoj komediji Kir Janja,<\/span> koju je ujedno i re\u017eirao. Posljednji mu je nastup bio 6. III. 1927. u ulozi Ministra u Nu\u0161i\u0107evoj Protekciji. <\/span>U \u0161arenom mozaiku njegovih uloga prevladavale su one u kojima je inkarnirao demonske i zlo\u010dinu sklone karaktere kao \u0161to su Jago, Klaudije i Rikard III., ali umjetni\u010dki nisu manje vrijedne ni one kojima je, na rubu tragikomike ili burleske, znao potaknuti gledali\u0161te na nesuzdr\u017eljiv smijeh. Tu ostaju nezaboravni njegovi David \u0160trbac, Osip i \u010covek s nogom. Sve su njegove kreacije u biti bile realisti\u010dke. U njima se \u017eario primarni gluma\u010dki instinkt i temperament, ali je do izra\u017eaja dolazio i promi\u0161ljen pristup izgradnji uloge, uvijek formirane u \u017eivu ljudsku umjetninu. Bio je \u010dlan zagreba\u010dke sefardske op\u0107ine. U prolje\u0107e 1938. otkriveno mu je poprsje u HNK u Zagrebu.<\/p>\n

LIT.:<\/span> S. Batu\u0161i\u0107: Papi\u0107, Josip. <\/span>Enciklopedija Jugoslavije, 6. Zagreb 1965. \u2013 Papi\u0107, Josip<\/span>. Enciklopedija Hrvatskog narodnoga kazali\u0161ta u Zagrebu. Zagreb 1969. \u2013 Papi\u0107, Josip<\/span>. Op\u0107a enciklopedija, 6. Zagreb 1980. \u2013 A. Pinto: Sje\u0107anje na velikog glumca Josipa Papi\u0107a<\/span>. Jevrejski pregled, 34(1983) 3\/4. \u2013 Papi\u0107, Josip. <\/span>Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. \u2013 I. Goldstein: \u017didovi u Zagrebu 1918\u20131941.<\/span> Zagreb 2004. \u2013 Papi\u0107, Josip<\/span>. Hrvatska enciklopedija, 8. Zagreb 2006.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PAPI\u0106, Josip (Papo), glumac i redatelj (Beograd, 24. IV. 1881 \u2013 Be\u010d, 31. XII. 1927). God. 1899. priklju\u010dio se kazali\u0161noj dru\u017eini \u00bbSin\u0111eli\u0107\u00ab, koja je djelovala u Ni\u0161u i putovala po pokrajini. Prilikom gostovanja te dru\u017eine u Zaje\u010daru 1899. nastupio je prvi put kao Ascanio Petrucci u Hugoovoj drami Lucrezia Borgia, a nakon toga u razli\u010ditim … Nastavi \u010ditati “PAPI\u0106, Josip (Papo)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-1524","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-17"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1524","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1524"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1524\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1524"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1524"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1524"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}