{"id":1516,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2017-11-29T10:31:44","modified_gmt":"2017-11-29T09:31:44","slug":"pal-alfred","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1516","title":{"rendered":"PAL, Alfred"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">PAL, Alfred, <\/span>slikar i grafi\u010dki dizajner (Be\u010d, 30. XI. 1920 \u2013 Zagreb, 30. VI. 2010). Sin Stefana (Samuela) Pollacka (Banovci, 1877 \u2013 Krakov, Poljska, 1931) i Tereze ro\u0111. Deutsch (Be\u010d, 1895 \u2013 logor Loborgrad, ?1942). Djetinjstvo je proveo u Be\u010du, gdje mu je otac imao malu kemijsku tvornicu, i Krakovu, gdje je otac pokrenuo tvornicu \u00bbPurus\u00ab. Nakon razvoda roditelja, s bratom Aleksandrom ostao je \u017eivjeti s ocem. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u Krakovu i Be\u010du, gdje je zapo\u010deo gimnaziju. Nakon o\u010deve smrti 1931. s bratom je do\u0161ao rodbini u Vukovar, gdje je 1940. maturirao na gimnaziji i gdje mu je dvije godine u\u010ditelj crtanja bio Marijan Detoni. Poku\u0161ao se upisati na studij arhitekture u Beogradu, ali zbog numerusa claususa nije bio primljen. Za Travanjskoga rata sklonio se u \u010cakovce kraj Vukovara te je preko Zagreba do\u0161ao do Crikvenice. Od studenoga 1942. bio je interniran u logor u Kraljevici, a od srpnja 1943. u Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priklju\u010dio se partizanima kao borac \u017didovskoga rapskog bataljona i 3. brigade 7. banijske divizije, u kojoj je bio zadu\u017een za ilustriranje i tiskanje vijesti, bro\u0161ura, novina i po\u010detnica za opismenjivanje boraca. Sudjelovao je na Kongresu kulturnih djelatnika u Topuskom 1944. Iste god. postaje karikaturist redakcije <span class=\"Italic\">Vjesnika<\/span>. Nakon II. svj. rata \u017eivio je u Zagrebu, gdje je bio tehni\u010dki urednik <span class=\"Italic\">Ilustriranoga vjesnika<\/span> (1945\u201347), osniva\u010d i suradnik te \u010dlan uredni\u0161tva <span class=\"Italic\">Kerempuha<\/span> (1947\u201349). U dva je navrata bio zato\u010den na Golom otoku (1949\u201350. i 1951\u201354). Potom je radio kao transportni radnik, aran\u017eer izloga, crta\u010d, ilustrator i prevoditelj s njema\u010dkog. S Nenadom Pepeonikom otvorio je 1964. sitoslikarski atelijer \u00bbPP\u00ab te postao \u010dlan ULUPUH, a 1975. inicijator i osniva\u010d ZGRAF, me\u0111unarodne manifestacije grafi\u010dkoga dizajna i vizualnih komunikacija. Djelovao je kao likovni urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske 1971\u201385. Opremio je biblioteke \u00bbEvergreen\u00ab, HIT, ITD, \u00bbLatina &amp; Greca\u00ab, \u00bbAlfa i Omega\u00ab, \u00bbZlatna knjiga\u00ab, \u00bbSto najve\u0107ih\u00ab, \u00bbStolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti\u00ab, te mnoge rje\u010dnike, knjige iz povijesti umjetnosti, biblioteke izbora iz svjetske knji\u017eevnosti itd. Va\u017ean su dio njegova grafi\u010dkoga dizajna plakati koje je radio za razli\u010dite naru\u010ditelje (HNK, Gradsko dramsko kazali\u0161te \u00bbGavella\u00ab, Moderna galerija u Zagrebu, Zagreba\u010dki salon, Muzi\u010dke ve\u010deri u Zadru, XIII. Internationalis Congressus Marianus \/ VI. Congressus Mariologicus 1971). Dizajnirao je i plakat za izlo\u017ebu \u017didovi na tlu Jugoslavije (1988), za koju je opremio i katalog. \u2013 Slikarstvom se bavio od 1960. Slikao je apstraktne kompozicije s izra\u017eenom dramatikom (<span class=\"Italic\">Bestijarij,<\/span> 1971). Samostalno je izlagao od 1961, po\u010dev\u0161i od izlo\u017ebe Strati\u0161ta u Dru\u0161tvu arhitekata u Zagrebu. Izlagao je i u Karlovcu, Vukovaru, Hvaru, Dubrovniku, a skupno, me\u0111u ostalim, na Zagreba\u010dkom salonu (1970), izlo\u017ebi Holokaust, pedeset godina poslije (1989) i San i krik, likovna umjetnost \u017didova iz Hrvatske (2000). U zagreba\u010dkom Muzeju za umjetnost i obrt 2009. prire\u0111ena je njegova retrospektivna izlo\u017eba grafi\u010dkoga dizajna s otprilike 1000 oblikovanih knjiga i plakata, a u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba imao je izlo\u017ebu slika pod naslovom Ljudsko mjerilo Golog otoka. Za monografiju <span class=\"Italic\">Sutjeska <\/span>dobio je 1984. nagradu \u00bbVladimir Nazor\u00ab za grafiku te istu nagradu za \u017eivotno djelo u kategoriji likovne i primjenjene umjetnosti 2010. Iste je god. dobio i Nagradu grada Zagreba za \u017eivotno djelo. Potaknuo je obnovu zgrade \u017dOZ i sudjeluje u osnivanju Galerije \u00bbMilan i Ivo Steiner\u00ab. Bio je dugogodi\u0161nji \u010dlan Vije\u0107a \u017dOZ i kulturnoga dru\u0161tva<span class=\"Italic\"> \u00bb<\/span>Miroslav \u0160alom Freiberger\u00ab te jedan od inicijatora i prvi tehni\u010dki urednik <span class=\"Italic\">Biltena, <\/span>poslije preimenovanoga u <span class=\"Italic\">Ha-kol,<\/span> <span class=\"Italic\">glasilo \u017didovske zajednice u Hrvatskoj.<\/span> Bio je i prvi likovni urednik <span class=\"Italic\">Novoga Omanuta. <\/span>O njemu je snimljeno nekoliko dokumentarnih filmova, me\u0111u njima <span class=\"Italic\">Sudbine <\/span>(1991), <span class=\"Italic\">Goli otok<\/span> (1994) i <span class=\"Italic\">Pri\u010da iz Vukovara<\/span> (2001) redatelja Bogdana \u017di\u017ei\u0107a. \u2013 Sa suprugom Branislavom (Branom) ro\u0111. \u017duvela otac je Aleksandre (Sa\u0161e) i Petra Samuela. \u2013 K\u0107i <span class=\"Italic\">Aleksandra (Sa\u0161a),<\/span> romanistica i anglistica (Zagreb, 1964). Diplomirala je francuski i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te magistrirala iz podru\u010dja Europskih studija na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu u suradnji sa sveu\u010dili\u0161tem Paris-Assas II. Na prijelazu XX\/XXI. st. radila je kao prevoditeljica u Haagu na Me\u0111unarodnom sudu za ratne zlo\u010dine na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije, a potom se vra\u0107a u Zagreb, gdje se nastavlja baviti prevodila\u010dkim radom. \u2013 Sin <span class=\"Italic\">Petar Samuel, <\/span>kipar i medaljer (Zagreb, 1969). Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> J. Romano: <span class=\"Italic\">Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata.<\/span> Beograd 1980. \u2013 M. Bari\u010devi\u0107: <span class=\"Italic\">Pal, Alfred. <\/span>Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2. Zagreb 1996. \u2013 D. Ivanu\u0161a: <span class=\"Italic\">Dimenzije jednog vremena<\/span> (katalog izlo\u017ebe). Zagreb 1996. \u2013 T. Maroevi\u0107: <span class=\"Italic\">San i krik. Likovna umjetnost \u017didova iz Hrvatske <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2000. \u2013 P. Po\u017ear: <span class=\"Italic\">Pal, Alfred.<\/span> Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001. \u2013 <span class=\"Italic\">Alfred Pal<\/span>. Zagreb 2004. \u2013 <span class=\"Italic\">Plakati 1964.\u20132004<\/span>. Vukovar 2005. \u2013 <span class=\"Italic\">Alfred Pal. Grafi\u010dki dizajn, retrospektiva<\/span>. Zagreb 2009. \u2013 (Nekrolozi). Jutarnji list, 13(2010) 4309. \u2013 B. Poli\u0107, Novi Omanut, 18(2010) 100. \u2013 <span class=\"Italic\">Alfred Pal. Slikarstvo na krilima boje i voska<\/span>. <a id=\"_idTextAnchor006\"><\/a>Zagreb 2012. \u2013 B. Hlevnjak i R. Ivanu\u0161: <em>Alfred Pal, karikaturist, ilustrator, grafi\u010dki dizajner i slikar,<\/em> Zagreb\u2013Vukovar 2016.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>PAL, Alfred, slikar i grafi\u010dki dizajner (Be\u010d, 30. XI. 1920 \u2013 Zagreb, 30. VI. 2010). Sin Stefana (Samuela) Pollacka (Banovci, 1877 \u2013 Krakov, Poljska, 1931) i Tereze ro\u0111. Deutsch (Be\u010d, 1895 \u2013 logor Loborgrad, ?1942). Djetinjstvo je proveo u Be\u010du, gdje mu je otac imao malu kemijsku tvornicu, i Krakovu, gdje je otac pokrenuo tvornicu &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1516\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;PAL, Alfred&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-1516","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-17"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1516"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1516"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3643,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1516\/revisions\/3643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}