{"id":1401,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1401","title":{"rendered":"MUSAFIJA, Haim Isak"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">MUSAFIJA, Haim Isak,<\/span> rabin (Jeruzalem, 1754 \u2013 ?, 1831). Otac Abrahama Haja Isaka i Jakova Amadea. God. 1796. imenovan je za \u00bbav bet din\u00ab u Splitu. Njegov jedini objavljeni rad <span class=\"Italic\">Hajim va-Hesed <\/span>(Livorno 1844) odgovor je na djela Jom Tova ben Abrahama I\u0161bilija i talmudisti\u010dke razgovore nekih davnih rabina. Napisao je i komentare na Petoknji\u017eje, kao odgovor na komentare Ra\u0161ija i Elijaha Mizrahija. \u2013 Sin <span class=\"Italic\">Abraham Haj Isak, <\/span>rabin (Jeruzalem, o. 1780 \u2013 Split, prva pol. XIX. st.). Ve\u0107 u mladosti slu\u017eio je kao rabin u Jeruzalemu, gdje je osnovao i je\u0161ivu \u0160evet Ahim (akronim od Abraham Haj Isak Musafija) koja je postojala sve do pred I. svj. rat. Na mjestu splitskoga rabina naslijedio je oca. Skladao je pjesme i pridonosio Ha-Maggidu. \u2013 Abrahamov sin <span class=\"Italic\">Jakov Amedeo, <\/span>rabin (?, 1814 \u2013 Split, 1854). Za splitskog rabina izabran je 1837, naslijediv\u0161i na tom polo\u017eaju svojega oca, koji ga je uveo u nauk Biblije i teologije. Bio je odli\u010dan govornik, osobito o temi milosr\u0111a. Dugo je radio na op\u0161irnom Talmudskom rje\u010dniku, enciklopedijskom djelu istaknutih osoba, obreda i znanstvenih disciplina u vezi s Talmudom. Pisao ga je hebrejskim jezikom, a namjeravao objaviti uz talijanski, francuski ili latinski prijevod. Dovr\u0161io je manje djelo <span class=\"Italic\">Rasprave o Gaonima<\/span>. Putovao je u Italiju i Njema\u010dku te se upoznao s klasi\u010dnim djelima literature i znanosti. \u017didovske op\u0107ine na Krfu, u Firenzi, Rimu i Gorici nudile su mu polo\u017eaj rabina, ali nije \u017eelio napustiti svoje splitske vjernike. Splitski su \u017didovi nakon njegove smrti skupljali priloge za njegovu udovicu Ninu kako bi mogla u Be\u010du \u0161kolovati sina Abrahama. \u2013 Jakovljev sin <span class=\"Italic\">Abraham (Mussafija, Adolf), <\/span>filolog (Split, 15. I. 1834 \u2013 Firenza, Italija, 7. VI. 1905). Jedna je od najpoznatijih osobnosti poteklih iz kruga splitskih \u017didova. Ro\u0111en je u ku\u0107i Lanza, poslije Morpurgo. Gimnaziju je poha\u0111ao u Splitu, a kad mu je bilo 18 godina otac ga je poslao na studij medicine u Be\u010d, a nakon o\u010deve smrti, majka ga je dalje \u0161kolovala nov\u010danom potporom, koju su prikupljali splitski \u017didovi. Prekinuv\u0161i studij medicine, bavio se romanskom filologijom i lingvistikom, disciplinama koje su tada bile u povoju i kojima je udario \u010dvrste temelje. Prvi znanstveni rad napisao je s 20 godina te vrlo mlad po\u010deo predavati na Be\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, najprije talijanski (1855), a sa samo 26 godina i bez titule doktora postao je sveu\u010dili\u0161ni profesor na katedri romanske filologije kao izvanredni (1860\u201367) i redoviti profesor (1867\u20131904). Njegova tal. gramatika bila je najpoznatija u Austriji i izi\u0161la je u 27 izdanja. Objavljena je i u Zagrebu u vi\u0161e izdanja pod naslovom <span class=\"Italic\">Talijanska slovnica<\/span> (1902). Napisao vi\u0161e stotina rasprava i knjiga, uglavnom o povijesnoj gramatici romanske jezi\u010dne skupine (<span class=\"Italic\">Monumenti antichi dei dialetti italiani, <\/span>1864). Jedan je od za\u010detnika prou\u010davanja tal. dijalekata, kao i komparativne knji\u017eevnosti, osobito korijena srednjovjekovnih sveta\u010dkih \u017eivotopisa (<span class=\"Italic\">Sulla<\/span> <span class=\"Italic\">leggenda del segno della Croce, <\/span>1870). Pou\u010davao je prijestolonasljednika Rudolfa, a od hrvatsko-ug. kralja i austr. cara dobio je zlatnu medalju za umjetnost i znanost i vite\u0161ki red Franje Josipa. Bio je dvorski savjetnik i \u010dlan Senata. Djelovao je 1850-ih u Be\u010du, odbiv\u0161i ponu\u0111ene katedre u Strasbourgu i Milanu. Boravio je \u010desto u Dalmaciji. Preselio se u Firenzu 1903. <\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> <span class=\"Italic\">Musafija, Adolfo.<\/span> Enciclopedia Italiana, 24. Roma 1934. \u2013 D. Ke\u010dkemet: <span class=\"Italic\">\u017didovi u povijesti Splita<\/span>. Split 1971. \u2013 <span class=\"Italic\">Musafija, Abraham. <\/span>Encyclopaedia Judaica, 12. Jeruzalem 1971. \u2013 <span class=\"Italic\">Musafija, Haim Isak.<\/span> Ibid. \u2013 <span class=\"Italic\">Musafija, Abraham Haj Isak<\/span>. Ibid.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>MUSAFIJA, Haim Isak, rabin (Jeruzalem, 1754 \u2013 ?, 1831). Otac Abrahama Haja Isaka i Jakova Amadea. God. 1796. imenovan je za \u00bbav bet din\u00ab u Splitu. Njegov jedini objavljeni rad Hajim va-Hesed (Livorno 1844) odgovor je na djela Jom Tova ben Abrahama I\u0161bilija i talmudisti\u010dke razgovore nekih davnih rabina. Napisao je i komentare na Petoknji\u017eje, &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1401\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;MUSAFIJA, Haim Isak&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1401","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-13"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1401"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1401"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1401\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}