{"id":138,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=138","title":{"rendered":"GROSSMANN, Makso"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">GROSSMANN, Makso, <\/span>internist (Vukovar, 15. II. 1893 \u2013 Zagreb, 20. II. 1947). Sin Jakoba (?, o. 1845 \u2013 18. VI. 1921) i \u0160arlote ro\u0111. Br\u00fcll (?, 1860 \u2013 22. IX. 1938). Gimnaziju je zavr\u0161io 1910. u Zagrebu, a studij medicine 1916. u Be\u010du, gdje je specijalizirao internu medicinu u Op\u0107oj dr\u017eavnoj bolnici uz povremeni rad u Farmakolo\u0161kom institutu. Potkraj I. svj. rata bio je mobiliziran i poslan kao lije\u010dnik u austroug. vojnu bolnicu u Br\u0161adinu. God. 1920\u201328. pristav je (stariji asistent) novoosnovane Medicinske (Interne) klinike u Zagrebu, usavr\u0161iv\u0161i se 1924. u Parizu u kardiologiji, napose u elektrokardiografiji. Otpu\u0161ten 1928. iz financijskih razloga radio je neko vrijeme kao primarijus internoga odjela zagreba\u010dke Zakladne bolnice (danas KB \u00bbSveti Duh\u00ab), a 1929\u201341. voditelj je internoga odjela novoosnovanog Merkurova sanatorija (danas KB \u00bbMerkur\u00ab) u Zagrebu i njegov prvi ravnatelj do 1934. God. 1938. u sanatoriju je osnovao sr\u010danu postaju, prvu takve vrste u nas. Bio je tako\u0111er (1931\/32) honorarni docent na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj \u0161koli u Zagrebu za kolegij Suvremeni medicinski problemi u odnosu prema narodnom gospodarstvu. Po uspostavi NDH umirovljen je navodno zbog bolesti, no mirovinu nije dobio, te je radio kao honorarni nastavnik Visoke ekonomske \u0161kole za honorar od 50 din. po satu. Pre\u0161ao je na katoli\u010danstvo sa drugom suprugom lije\u010dnicom \u0160tefanijom Winter-Grossmann i k\u0107eri Enom Marijom te su preuzeli \u017eid. znak. Za II. svj. rata sklonio se u Montecatini Terme jer je za I. svj. rata lije\u010dio tal. ratne zarobljenike u Br\u0161adinu, a nakon kapitulacije Italije 1943. zato\u010den je u njem. logorima u Fossoli di Carpi i u Auschwitzu, gdje je radio u logorskoj bolnici. Nakon \u0161to je u sije\u010dnju 1945. Crvena armija oslobodila Auschwitz, postao je \u010dlan Sovjetskoga komiteta za ispitivanje ratnih zlo\u010dina u tom logoru. Po svr\u0161etku II. svj. rata, naru\u0161ena zdravlja, vratio se u Zagreb. Vodio je interni odjel bolnice dr\u017eavnoga socijalnog osiguranja (biv\u0161eg Merkurova sanatorija) do svibnja 1946. kad je te\u0161ko obolio. Iz prvoga braka s Marijom Ivanom Horvat, k\u0107eri Aleksandra Horvata, imao je sina \u2192 Aleksandra, a iz veze s Katarinom Stopar sina Vladu, novinara. \u2013 Gl. podru\u010dje njegova istra\u017eivanja bile su bolesti metabolizma, napose \u0161e\u0107erna bolest. Bavio se i patologijom, klinikom i lije\u010denjem sr\u010danih bolesti te su mu zapa\u017eeni radovi o konkreciji i pseudokonkreciji srca. Prou\u010davao je klini\u010dko djelovanje lijekova pa je za\u010detnik klini\u010dke farmakologije u nas, a njegovi su radovi o primjeni nitrita u anginoznim stanjima citirani u svjetskoj medicinskoj literaturi. Zanimao se i za duljinu \u017eivotnoga vijeka te je bio anga\u017eiran kao stru\u010dnjak za medicinske aspekte \u017eivotnog osiguranja. Pou\u010den logorskim iskustvima obra\u0111ivao je postanak edema zbog gladovanja. Radove je objavljivao u \u010dasopisima <span class=\"Italic\">Lije\u010dni\u010dki vjesnik<\/span> (1919, 1921, 1923\u201325, 1930\u201332, 1936\u201340, 1946), <span class=\"Italic\">Wiener klinische Wochenschrift<\/span> (1927\u201328), <span class=\"Italic\">Klinische Wochenschrift<\/span> (1928), <span class=\"Italic\">Fortschritte der Therapie<\/span> (1929), <span class=\"Italic\">Schweizerische medizinische Wochenschrift<\/span> (1931, 1933), <span class=\"Italic\">Medicus<\/span> (1933, 1936\u201337), <span class=\"Italic\">L\u2019H\u00f4pital<\/span> (1937), <span class=\"Italic\">Journal de m\u00e9decine et de chirurgie pratique<\/span> (1937) i <span class=\"Italic\">Merkurov vjesnik<\/span> (1938).<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">DJELA:<\/span> <span class=\"Italic\">Osiguranje \u017eivota. Matematski i medicinski osnovi<\/span> (suautor V. Vrani\u0107). Zagreb 1927. \u2013 <span class=\"Italic\">\u0160e\u0107erna bolest (Diabetes mellitus),<\/span> 1\u20132. Karlovac 1927, Zagreb 1935 (u pro\u0161irenom izd. suautor A. Hahn). \u2013 <span class=\"Italic\">Bubre\u017ene bolesti <\/span>(suautor A. Hahn), 1\u20132. Karlovac 1931\u20131932. \u2013 <span class=\"Italic\">O debljanju i mr\u0161avljenju.<\/span> Zagreb 1934.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> Gradska groblja Zagreb. \u2013 K\u017dZ. \u2013 Podaci o ulazniku V. Stopar-Poljan\u010di\u0107.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> \u017didov, 18(1934) 10. \u2013 J. Mrazovi\u0107: <span class=\"Italic\">Adresar grada Zagreba 1931<\/span>. Zagreb 1931. \u2013 A. Hahn: (Nekrolog). Lije\u010dni\u010dki vjesnik, 69(1947) 6\/7. \u2013 <span class=\"Italic\">60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1920\u20131980<\/span>. Zagreb 1980. \u2013 I. \u017dnidar: <span class=\"Italic\">50. obljetnica Klini\u010dke bolnice \u00bbDr. Ozren Novosel\u00ab. <\/span>Zdravstvo, 22(1980) 7. \u2013 M. D. Grmek i V. Duga\u010dki: <span class=\"Italic\">Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i \u010dlanaka s podru\u010dja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku,<\/span> sv. 3, 1918\u20131940. Zagreb 1984. \u2013 <span class=\"Italic\">Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Klini\u010dki bolni\u010dki centar Rebro\u2013Zagreb 1921\u20131991<\/span>. Zagreb 1991. \u2013 V. Kova\u010d: <span class=\"Italic\">\u017didovi Vukovara<\/span>. Bilten \u017dOZ, 1996, 46\/47. \u2013 V. Duga\u010dki: <span class=\"Italic\">Grossmann, Makso<\/span>. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>GROSSMANN, Makso, internist (Vukovar, 15. II. 1893 \u2013 Zagreb, 20. II. 1947). Sin Jakoba (?, o. 1845 \u2013 18. VI. 1921) i \u0160arlote ro\u0111. Br\u00fcll (?, 1860 \u2013 22. IX. 1938). Gimnaziju je zavr\u0161io 1910. u Zagrebu, a studij medicine 1916. u Be\u010du, gdje je specijalizirao internu medicinu u Op\u0107oj dr\u017eavnoj bolnici uz povremeni rad &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=138\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;GROSSMANN, Makso&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-138","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-7"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/138"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=138"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/138\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=138"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=138"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=138"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}