{"id":1254,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1254","title":{"rendered":"MAUTNER, Makso"},"content":{"rendered":"

MAUTNER, Makso,<\/span> privrednik, bankar i publicist (Pe\u010duh, Ma\u0111arska, 4. IV. 1882 \u2013 Auschwitz, ?1943). Ro\u0111ak \u2192 Eugena i Grge. U Hrvatsku se doselio s obitelji iz Pe\u010duha 1887. \u0160kolovao se djelomice u Osijeku, a potom u Zagrebu gdje je o. 1908. postao pomo\u0107nik tajnika Trgova\u010dkoga doma, u okviru kojega je od 1907. djelovala Sekcija za promet robom (Zagreba\u010dka burza) u kojoj je stekao prva bankarska iskustva. Kao pomo\u0107nik tajnika obilazio je Hrvatsku i upisivao trgovce u Trgova\u010dki dom te osnovao njegove podru\u017enice u Slavonskom Brodu, Lipiku i Po\u017eegi. Bio je me\u0111u za\u010detnicima ideje o osnivanju Zagreba\u010dkoga zbora, prethodnika potonjega Zagreba\u010dkog velesajma. Do rujna 1909. okupio je u dru\u0161tvu \u00bbZagreba\u010dki zbor u osnivanju\u00ab 489 \u010dlanova iz Zagreba i drugih dijelova Hrvatske, te izradio i prva pravila dru\u0161tva koja je ve\u0107 u rujnu 1909. potvrdila Zemaljska vlada (na snazi do 1925). Kao tajnik Privremenoga odbora na prostoru dana\u0161nje Traumatolo\u0161ke bolnice u Dra\u0161kovi\u0107evoj ul. organizirao je prvu izlo\u017ebu Zagreba\u010dkoga zbora radi ujedinjavanja hrv. prostora na polju gospodarstva. Zatim je djelovao kao tajnik Zemaljskoga saveza industrijalaca Hrvatske i Slavonije (1909\u201315), a za I. svj. rata obna\u0161ao je du\u017enost ravnatelja Pu\u010dko-odjevnoga dioni\u010dkog dru\u0161tva (1916\u201318), koje je odigralo va\u017enu ulogu u osiguravanju odje\u0107e za stanovni\u0161tvo. U me\u0111uvremenu se 1912. vjen\u010dao sa Zlatom (Goldom) ro\u0111. Axelrad (Akselrad) (Osijek, 20. XI. 1890 \u2013 Auschwitz, ?1943) s kojom je imao sinove Ivu, Mirka i Dragana. God. 1919. osnovao je \u00bbMautner banku\u00ab \u010dije se sjedi\u0161te nalazilo najprije u Gunduli\u0107evoj ul., a od ulaska u partnerstvo sa \u0161urjakom \u2192 S. Axelradom 1920. u Gajevoj ul., u prostorijama nekada\u0161nje zgrade Velike kavane na mjestu dana\u0161njega hotela \u00bbDubrovnik\u00ab. S. Axelrad se ve\u0107 idu\u0107e godine povukao iz partnerstva \u0161to je znatno oslabilo banku i pridonijelo njezinoj ubrzanoj propasti 1923. Propast banke nije sprije\u010dilo ni to \u0161to je M. uspio od Ministarstva financija ishoditi pravo da posluje valutama po \u010dl. 257. Financijskoga zakona za 1922\u201323. te pravo da daje izvoznice za izvoz robe. Uz to je godinama bio vije\u0107nik Zagreba\u010dke burze i sudski vje\u0161tak. God. 1919. pokrenuo je izdavanje Trgovinskoga lista,<\/span> a za prvog urednika postavio je ro\u0111aka \u2192 E. Mautnera. U listu je bio gl. suradnik te autor mnogobrojnih uvodnika, a od 1925. i njegov stalni urednik (do tada se na tom polo\u017eaju smjenjivao s Eugenom kako bi zbog protubeogradski intoniranih uvodnika izbjegao sudske tu\u017ebe, zabranu javnoga djelovanja ili zabranu izla\u017eenja lista). Nakon zabrane izla\u017eenja lista 1928. zbog osude atentata na hrv. zastupnike u Narodnoj skup\u0161tini u Beogradu, inicirao je te god. osnivanje Saveza industrijalaca i trgovaca \u0161umskim proizvodima u Zagrebu, \u010diji je bio vi\u0161egodi\u0161nji tajnik sve do Travanjskoga rata 1941. U tom svojstvu organizirao je izvoz drva iz Hrvatske u inozemstvo i \u0161titio interese velikih drvnih tvrtki u Hrvatskoj zauzimaju\u0107i se za njihovo pravo na regionalno samoorganiziranje, a protiv centralisti\u010dke privredne politike. Istaknuo se i kao publicist pi\u0161u\u0107i za listove: Agramer Tagblatt, Jutarnji list, Narodno-gospodarstvena i financijalna smotra, Hrvatski Lloyd, Hrvatska njiva, S\u00fcdslawischer Holzwirt, Belgrader Zeitung, Vjesnik Zagreba\u010dkog zbora, Jugoslavenski Lloyd, Industrijalna odbrana, Industrija i trgovina, Narodna \u0161uma, Radni\u010dka za\u0161tita, Zagreba\u010dka smotra, Drvotr\u017eac <\/span>i Trgovinski list. <\/span>U svojim \u010dlancima prete\u017eno je obra\u0111ivao politi\u010dke, gospodarske i socijalno-gospodarske teme isti\u010du\u0107i nepovoljan gospodarski polo\u017eaj Hrvatske unutar zajednice s Ugarskom uo\u010di I. svj. rata te unutar monarhisti\u010dke Jugoslavije. Ubrajao se u sam vrh gospodarske elite Hrvatske u prvoj pol. XX. st., osobito u me\u0111uratnom razdoblju. Po uspostavi NDH zatra\u017eio je od usta\u0161kih vlasti, osobito od ministra unutra\u0161njih poslova Andrije Artukovi\u0107a, izuze\u0107e od no\u0161enja \u017eid. znaka zbog posebnih zasluga pri osnivanju Zagreba\u010dkoga zbora. Dana 10. IX. 1941. izdana mu je tek privremena dozvola za izuze\u0107e do 15. X. Morao je napustiti stan na Slavujevcu na Tu\u0161kancu i preseliti se u Radi\u0161inu ul., a njegova osobna imovina bila je procijenjena na samo 97 872 kune, od toga je odbijen iznos 49 472 kune \u0161to ga je bio du\u017ean platiti Hrvatskoj udru\u017eenoj banci kao jamac za tu\u0111i dug. Zajedno sa suprugom Zlatom deportiran je, po svemu sude\u0107i, u svibnju 1943. u Auschwitz u posljednjoj masovnoj deportaciji iz Zagreba i iz NDH te je ondje stradao. U nepoznatom logoru je 1941. stradala i njegova majka Hermina. \u2013 Sin Ivo, <\/span>pravnik (Zagreb, 1. III. 1913 \u2013 logor Slana, VIII. 1941). Po uspostavi NDH ostao je bez namje\u0161tenja, a 27. V. 1941. uhitile su ga usta\u0161ke vlasti te ve\u0107 idu\u0107ega dana odvele \u00bbna radnu slu\u017ebu\u00ab u logor Danica kraj Koprivnice, potom u logor u Gospi\u0107 te u logor Slana na Pagu gdje je, \u010dini se, u kolovozu te godine stradao. \u2013 Sin Dragan<\/span> (Zagreb, 30. X. 1918 \u2013 logor Feri\u010danci, IX. 1942) za uspostave NDH bio je student tre\u0107e godine Pravnoga fakulteta u Zagrebu i \u010dlan SKOJ. Dana 27. V. 1941. bio je s bra\u0107om uhi\u0107en u skupini \u017eid. omladinaca i deportiran u logor Danica kraj Koprivnice, potom u Gospi\u0107 i Jadovno, iz kojega ga je izvukao usta\u0161ki poru\u010dnik Janko Mihalovi\u0107, njegov \u0161kolski kolega, te s 10 \u017eid. zato\u010denika prebacio natrag u Gospi\u0107 na poslove oko \u010di\u0161\u0107enja ulica. U prosincu te godine iz Gospi\u0107a je otpremljen u logor Jasenovac, odande u Staru Gradi\u0161ku, gdje je radio kao pomo\u0107nik kuhara, a u ljeto 1942. u logor Feri\u010dance (Obradovce) sa skupinom koja je \u010duvala stoku. Navodno ga je kad su mu roditelji, slu\u010dajno doznav\u0161i da je \u017eiv i gdje se nalazi u logor poslali dopisnicu, ubio zapovjednik logora. \u2013 Sin Mirko, <\/span>ekonomist (Zagreb, 16. VI. 1914 \u2013 ?, krajem 1943). Suprug Lily ro\u0111. Weiss (? \u2013 logor Slana, 1941). Djelovao je kao slu\u017ebenik i povremeno u novinama objavljivao \u010dlanke gospodarske tematike. Za tekst Za deflaciju\/Protiv inflacije. Za\u0161to je za privredu va\u017eno da ima stabilan novac <\/span>objavljen u Privrednoj reviji <\/span>(1932) dobio je nagradu Narodne banke Kraljevine Jugoslavije. Po uspostavi NDH ostao je bez namje\u0161tenja te je 27. V. 1941. s bra\u0107om uhi\u0107en u skupini \u017eid. omladinaca i odveden \u00bbna radnu slu\u017ebu\u00ab u logor Danica kraj Koprivnice, tako da je prijavu imovine vlastima umjesto njega podnio otac Makso. Iz logora Danica potom je odveden u logor u Gospi\u0107u, zatim u Feri\u010dance, odakle je 1942. pobjegao (vjerojatno u rujnu u skupini koju je vodio \u2192 F. Hirschl) i priklju\u010dio se partizanima. Isprva je bio intendant 1. bataljuna 1. partizanskog odreda 3. operativne zone Hrvatske, a zatim borac u slavonskim partizanskim jedinicama. Poginuo je na nepoznatoj lokaciji kao borac u jedinicama 18. divizije. <\/p>\n

IZV.:<\/span> DAZ, Knjiga zavi\u010dajnika, 21787\u201321790. \u2013 DAZ, Privredni registar, inokosni, V\/89, 176. \u2013 HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 28110. \u2013 JIM, \u017dOZ, reg. br. 4866, sign. K-66-1-1\/1-56. \u2013 K\u017dZ. \u2013 Podaci o ulazniku B. \u0160varc. \u2013 Popis \u017ertava.<\/p>\n

LIT.:<\/span> S. Ugarkovi\u0107 i I. O\u010dak: Zagreb grad heroj<\/span>. Zagreb 1979. \u2013 J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata. <\/span>Beograd 1980. \u2013 <\/span>M. Kolar-Dimitrijevi\u0107: Makso Mautner i osnivanje Zagreba\u010dkog zbora 1909. godine. <\/span>Novi Omanut, 7(1999) 32\/33. \u2013 Ista: Mnogostruka djelatnost Maksa Mautnera u gospodarstvu Hrvatske od 1908. do 1941. godine.<\/span> Acta historico-oeconomica, 26(1999) 25\/26. \u2013 B. \u0160varc: Kako sam pre\u017eivio. <\/span>Ha-kol, 2001, 69\/70. \u2013 S. Sr\u0161an i V. Mati\u0107: Zavi\u010dajnici grada Osijeka 1901.\u20131946<\/span>. Osijek 2003. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu<\/span>. Zagreb 2001. \u2013 M. \u0160vob: \u017didovi u Hrvatskoj,<\/span> 2. Zagreb 2004.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

MAUTNER, Makso, privrednik, bankar i publicist (Pe\u010duh, Ma\u0111arska, 4. IV. 1882 \u2013 Auschwitz, ?1943). Ro\u0111ak \u2192 Eugena i Grge. U Hrvatsku se doselio s obitelji iz Pe\u010duha 1887. \u0160kolovao se djelomice u Osijeku, a potom u Zagrebu gdje je o. 1908. postao pomo\u0107nik tajnika Trgova\u010dkoga doma, u okviru kojega je od 1907. djelovala Sekcija za … Nastavi \u010ditati “MAUTNER, Makso”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1254","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-13"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1254"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1254"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1254\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}