{"id":1239,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1239","title":{"rendered":"MARTON, Herman"},"content":{"rendered":"

MARTON, Herman, <\/span>trgovac i gospodarstvenik (Medic\u015fu Aurit, Rumunjska, 14. IX. 1867 \u2013 logor Stara Gradi\u0161ka, 31. V. 1942). Sin Samuela i Jite ro\u0111. Heilbraun. Doseliv\u0161i se u Vinkovce u o\u017eujku 1893, radio je u ko\u017earskoj radionici Alberta Becka. God. 1906. otvorio je trgovinu raznovrsnom ko\u017enatom robom te ubrzo pro\u0161irio poslovanje u koje su se uklju\u010dili sinovi Aleksandar i Samuel. Suvlasnik nove tvornice i ko\u017eare Tvornica ko\u017ee \u00bbBra\u0107a Marton\u00ab postao je 1930. Kao istaknuti i pobo\u017eni gra\u0111anin Vinkovaca imao je po\u010dasno mjesto u mjesnom \u017eid. hramu. Po uspostavi NDH do kraja travnja 1941. tvornica mu je bila oduzeta. Uhi\u0107en je 1942. i odveden u logor Jasenovac odakle je, vjerojatno, preba\u010den u Staru Gradi\u0161ku, gdje je i stradao. \u2013 Sin Samuel, <\/span>trgovac i gospodarstvenik (Vinkovci, 1893 \u2013 Vinkovci, 30. III. 1931). Otac ga je s bratom uklju\u010dio u rad trgovine ko\u017enatom robom te 1930. otvaraju tvornicu i ko\u017earu s vlastitom klaonicom \u00bbBra\u0107a Marton\u00ab, koja je opskrbljivala postolarsku struku u velikom dijelu Ba\u010dke i Srijema te je nastojao da se djelatnici usavr\u0161avaju u njema\u010dkim, \u010de\u0161kim i ma\u0111arskim tvornicama. Tako\u0111er je bio gradski zastupnik Vinkovaca. Zbog velike gospodarske krize tvornica je zapala u financijske te\u0161ko\u0107e, a on je, iscrpljen bole\u0161\u0107u, po\u010dinio samoubojstvo. Udovica Erna ro\u0111. Hirschl (Kri\u017eevci, 1904 \u2013 ?) i sin Ruben,<\/span> fotograf (Vinkovci, 5. XII. 1929 \u2013 Kokhav Ya\u2019ir, Izrael 12. III. 2013) pre\u017eivjeli su II. svj. rat. Ruben je od o\u010deve smrti \u017eivio s majkom u Zagrebu. Po uspostavi NDH s njom je pol. 1941. prebjegao u Split, odakle je potkraj godine deportiran kao civilni ratni zarobljenik u Asolo u Italiji. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, boravio je u izbjegli\u010dkom logoru na jugu Italije do o\u017eujka 1945, kad je oti\u0161ao u Palestinu. Sedam godina slu\u017eio je u zrakoplovstvu kao tehni\u010dar za be\u017ei\u010dnu vezu. Po izlasku iz vojske, posvetio se fotografiji, koju je 1958. studirao u Londonu. Od 1962. bio je nastavnik i upravitelj Odjela za fotografiju na WIZO \u0161koli u Haifi, a potom je otvorio vlastiti studio u Tel Avivu, a 1980-ih se bavio fotomikrografijom. Do 1992. predavao je fotografiju na razli\u010ditim seminarima i sudjelovao na mnogobrojnim izlo\u017ebama. Bio je inicijator osnivanja Izraelskoga udru\u017eenja fotografa za reklamu i industriju i Udru\u017eenja profesionalnih fotografa Izraela. God. 1983. dobio je nagradu Izraelskoga muzeja u Jeruzalemu, a 1996. diplomu po\u010dasnoga \u010dlana Udru\u017eenja profesionalnih fotografa Izraela. \u2013 H. sin Aleksandar (Aleksa), <\/span>trgovac i gospodarstvenik (Vinkovci, 7. VII. 1894 \u2013 logor Jasenovac, 23. IV. 1945). Otac je Miroslava i Zlatka. God. 1930. s bratom i ocem otvorio je Tvornicu ko\u017ee \u00bbBra\u0107a Marton\u00ab. Istodobno je bio vlasnik samostalne trgovine ko\u017enatim proizvodima. Nakon bratova samoubojstva, nastavio je voditi veliku trgovinu ko\u017eom i priborom te tvornicu izvu\u0107i iz financijskih pote\u0161ko\u0107a i razgranati poslovanje. Sudjelovao je u politi\u010dkom, dru\u0161tvenom i strukovnom \u017eivotu Vinkovaca. Bio je djelatan \u010dlan Udru\u017eenja trgovaca i industrijalaca. Po uspostavi NDH oduzeta mu je imovina, a 31. V. 1942. s obitelji i nekim tvorni\u010dkim radnicima odveden je u logor Jasenovac, gdje je radio u ko\u017earskoj proizvodnji. Bio je ubijen pri likvidaciji logora. \u2013 Aleksandrov stariji sin Miroslav (Fredi), <\/span>kemi\u010dar (Vinkovci, 4. I. 1927 \u2013 Beit-Nekofa, Izrael, 10. VII. 1996). Srednju \u0161kolu zapo\u010deo je u Vinkovcima, no 1942. deportiran je u Osijek odakle se prebacio ro\u0111acima u Sombor. U velja\u010di 1944. odveden je na rad u Austriju, a u o\u017eujku 1945. preba\u010den u logor u Theresienstadt iz kojeg je oslobo\u0111en 8. V. 1945. i u srpnju te god. vratio se u Vinkovce, gdje je nastavio \u0161kolovanje. God. 1948. zapo\u010deo je studij kemije u Zagrebu, a ve\u0107 idu\u0107e god. iselio se u Izrael, gdje je bio me\u0111u osniva\u010dima kolektivnoga naselja Mo\u0161av ovdim Beit-Nekofa. Nakon odslu\u017eenog voj. roka, 1954. nastavio je studij. Od 1959. radio je u laboratorijima Medicinskoga fakulteta u Jeruzalemu. \u2013 Aleksandrov mla\u0111i sin Zlatko (Zohar), <\/span>kemi\u010dar (Vinkovci, 1. IX. 1930). U srednju \u0161kolu krenuo je u Vinkovcima, ali je 1942. deportiran u Osijek, odakle se s bratom prebacio ro\u0111acima u Sombor. U velja\u010di 1944. odveden je na rad u Austriju, a u o\u017eujku 1945. s bratom je preba\u010den u logor u Theresienstadt iz kojeg je oslobo\u0111en 8. V. 1945. te se vratio u Vinkovce. U lipnju 1949. iselio se u Izrael. Nakon odslu\u017eenog voj. roka zavr\u0161io je studij kemije. Radio je na istra\u017eivanjima eksploatacije Mrtvoga mora, proizvodnje metanola u zaljevu Haifa te u industrijskim poduze\u0107ima za proizvodnju sredstava za za\u0161titu bilja i kemikalija za tekstilnu i ko\u017earsku industriju. Bio je osniva\u010d kemijske tvornice u Bet-\u0160eme\u0161u, koju je vodio do umirovljenja 1991, nakon \u010dega je djelovao kao savjetnik u Ministarstvu rada na pravilnicima o opasnim tvarima u industriji.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 686.<\/p>\n

LIT.:<\/span> \u017d. Lebl: Ju\u010de, danas<\/span>. Tel Aviv 1999. \u2013 T. \u0160ali\u0107: \u017didovi u Vinkovcima i okolici. <\/span>Osijek\u2013Zagreb 2002. \u2013 <\/span>M. Kolar-Dimitrijevi\u0107: Osobe iz knjige Ju\u010der, danas \u017deni Lebl (Jennie Lebel). <\/span>Novi Omanut, 10(2002) 50. \u2013 M. \u0160vob: \u017didovi u Hrvatskoj,<\/span> 2. Zagreb 2004.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

MARTON, Herman, trgovac i gospodarstvenik (Medic\u015fu Aurit, Rumunjska, 14. IX. 1867 \u2013 logor Stara Gradi\u0161ka, 31. V. 1942). Sin Samuela i Jite ro\u0111. Heilbraun. Doseliv\u0161i se u Vinkovce u o\u017eujku 1893, radio je u ko\u017earskoj radionici Alberta Becka. God. 1906. otvorio je trgovinu raznovrsnom ko\u017enatom robom te ubrzo pro\u0161irio poslovanje u koje su se uklju\u010dili … Nastavi \u010ditati “MARTON, Herman”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-1239","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-13"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1239"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1239"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1239\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}