{"id":121,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=121","title":{"rendered":"GROSS, Mirjana (Mirjam)"},"content":{"rendered":"

GROSS, Mirjana (Mirjam), <\/span>povjesni\u010darka (Zagreb, 22. V. 1922 \u2013 Zagreb, 23. VII. 2012). K\u0107i Mavra i Elle ro\u0111. Deutsch. Sveu\u010dili\u0161na je profesorica hrv. povijesti razdoblja 1790\u20131918. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161ila je u Zagrebu, a 1940. upisala studij medicine. Po osnutku NDH istjerana je sa Sveu\u010dili\u0161ta. Od 1942. skrivala se s roditeljima u selu Drenje Brdove\u010dko (zapadno od Zapre\u0161i\u0107a) na slov. granici. U listopadu 1943. uhitili su ih pripadnici Wehrmachta. Nakon dvomjese\u010dnoga boravka u zagreba\u010dkim zatvorima, s majkom je odvedena u logor Ravensbr\u00fcck, a otac u Buchenwald, gdje je stradao. Po zavr\u0161etku II. svj. rata vratila se s majkom u Zagreb, te\u0161ko bolesna od tuberkuloze. God. 1947. upisala je te 1951. diplomirala povijest kao prvi predmet na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1952\u201358. bila je asistentica u Historijskom institutu JAZU, a 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirala je tezom Uloga socijalne demokracije u politi\u010dkom \u017eivotu Hrvatske 1890\u20131895.<\/span> i imenovana asistenticom na Odsjeku za povijest, 1960. habilitirala se za docenticu, 1964. izabrana za izvanrednu profesoricu, a 1971. redovitu profesoricu hrv. povijesti. God. 1982. povukla se u mirovinu. O hrv. povijesti XIX. i po\u010d. XX. st. objavila je knjige Povijest hrvatskog naroda 1860\u20131914<\/span> (u suautorstvu s J. \u0160idakom, I. Karamanom i D. \u0160epi\u0107em). Povijest prava\u0161ke ideologije<\/span> (Zagreb 1973) sinteza je istra\u017eivanja prava\u0161tva, koja je u drugom, bitno dopunjenom i izmijenjenom izdanju objavljena kao Izvorno prava\u0161tvo<\/span>. Djela Po\u010deci moderne Hrvatske, Neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850\u20131860,<\/span> Prema hrvatskome gra\u0111anskom dru\u0161tvu, Dru\u0161tveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina 19. st<\/span>. (u suautorstvu s A. Szabo) najpotpunija su i sinteti\u010dki organizirana djela o hrv. povijesti 1850\u201380. god. Istra\u017eivanja o tom razdoblju sjedinila u monografiji Die Anf\u00e4nge des Modernen Kroatien, Gesellschaft, Politik und Kultur in Zivil-Kroatien und Slawonien in den ersten dreissig Jahren nach 1848<\/span>. (Wien\u2013K\u00f6ln\u2013Weimar 1993). Potaknula je metodolo\u0161ko sazrijevanje hrv. historijske znanosti, koja je pod njezinim presudnim utjecajem napravila zna\u010dajan korak od tradicionalnog doga\u0111ajnog koncepta prema dru\u0161tvenoj znanosti. Za hrv. historiografiju klju\u010dna su i razmatranja o metodologiji historije. Rezultat tih nastojanja bilo je i djelo, koje je slu\u017eilo kao fakultetski ud\u017ebenik \u2013 Historijska znanost. Razvoj, oblik, smjerovi, <\/span>koje je 1980. dobilo i drugo dopunjeno izdanje. Bitne promjene i nadopune, posebno o historiografskim kretanjima druge pol. XX. st., taj je tekst do\u017eivio pod naslovom Suvremena historiografija, korijeni, postignu\u0107a, traganja<\/span>. Njema\u010dko, pro\u0161ireno i izmijenjeno izdanje, objavljeno je pod nazivom Von der Antike bis aus Postmoderne. Die zeitgen\u00f6ssische Geschichtschreibung und ihre Wurzeln<\/span>. Sura\u0111ivala je u zbornicima, \u010dasopisima i listovima Historijski zbornik<\/span> (1950, 1952\u201369, 1972\u201373, 1977, 1982, 1985\u201389, 1994, 2009), Historijski pregled <\/span>(1954, 1957, 1963), Zbornik Historijskog instituta JAZU<\/span> (1954, 1979), Iz starog i novog Zagreba<\/span> (1957), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/span> (1959), Istorija XX veka<\/span> (1962), Jugoslovenski istorijski \u010dasopis<\/span> (1962\u201366, 1975, 1988), \u00d6sterreichische Osthefte<\/span> (1964, 1966, 1968\u201369, 1993), Putovi revolucije<\/span> (1965), Annali della Facolt\u00e0 di lettere e filosofia dell\u2019 Universit\u00e0 di Trieste<\/span> (1967), Na\u0161e teme<\/span> (1967, 1982, 1984, 1986\u201387, 1989), Die nationale Frage in der \u00d6sterreichisch-ungarischen Monarchie 1900<\/span>\u20131918<\/span> (1967), Odvjetnik<\/span> (1968), Dometi<\/span> (1969\u201370, 1987), Nastava povijesti<\/span> (1969, 1972), \u010casopis za suvremenu povijest<\/span> (1970\u201381, 1983, 1987, 1992\u201393, 1996\u201397, 2004\u2013 2006), Dubrovnik<\/span> (1970), Kritika<\/span> (1970), Hrvatsko sveu\u010dili\u0161te<\/span> (1971), Pazinski memorijal<\/span> (1971), Radovi Instituta za hrvatsku povijest<\/span> (1971, 1983, 1985, 1996), Sozialstruktur und Organisationsgeschichte europ\u00e4ischer Nationalbewegungen<\/span> (M\u00fcnchen 1971), Slavic Review<\/span> (1977), Austrian History Yearbook<\/span> (1979\u201380), Dru\u0161tveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do po\u010detka 20. stolje\u0107a<\/span> (Zagreb 1981), East European Quarterly<\/span> (1981), Strani centralnoj i jugovosto\u010dnoj Evropi<\/span> (Moskva 1982), The Nobility in Russia and Eastern Europe<\/span> (New Haven 1983), Burgenl\u00e4ndische Forschungen<\/span> (1984), Revue des \u00c9tudes Slaves<\/span> (1984), Friedenssicherung in S\u00fcdosteuropa<\/span> (1985), Zentrale St\u00e4dte und ihr Umland<\/span> (St. Katharinen 1985), Jagi\u0107ev zbornik<\/span> (Zagreb 1986), Gordogan<\/span> (1987), Mitteilungen des \u00d6sterreichischen Staatsarchivs<\/span> (1987), The Mirror of History<\/span> (Santa Barbara \u2013 Oxford 1988), Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u SR Hrvatskoj<\/span> (Zagreb 1988), Erasmus<\/span> (1993, 1996), The National Question in Europe in Historical Context<\/span> (Cambridge 1993), Regional Contact<\/span> (1993), Otium<\/span> (1994\u201396), Grafenauerjev zbornik<\/span> (Ljubljana 1996), Narodna umjetnost<\/span> (1996), Ante Star\u010devi\u0107 i njegovo djelo<\/span> (Zagreb 1997), Zbornik radova simpozija o fundamentalnim istra\u017eivanjima<\/span> (Zagreb 1997), Dva stolje\u0107a povijesti i kulture \u017didova u Zagrebu i Hrvatskoj<\/span> (Zagreb 1998), Politi\u010dka misao<\/span> (2000) i dr. Sura\u0111ivala je u Pomorskoj enciklopediji, Enciklopediji Jugoslavije<\/span> i Hrvatskom biografskom leksikonu<\/span>. Bila je \u010dlanica uredni\u0161tva Putova revolucije, Nastave povijesti,<\/span> \u010casopisa za suvremenu povijest,<\/span> Historijskoga zbornika<\/span> i Radova Zavoda za hrvatsku povijest<\/span>. Uredila je \u0160idakov zbornik<\/span> (Historijski zbornik,<\/span> 1976\u201377) te zbornik Dru\u0161tveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stolje\u0107a do po\u010detka 20. stolje\u0107a<\/span> (Zagreb 1981). Bila je gostuju\u0107a profesorica 1969\u201370. u Londonu (School of Slavonic Studies), 1978\u201379. na University of Virginia u SAD i 1979\u201380. na Sveu\u010dili\u0161tu u Klagenfurtu, a predavanja je dr\u017eala i na drugim svjetskim sveu\u010dili\u0161tima i institutima. Od 1967. do 1973. bila je predsjednica Povijesnoga dru\u0161tva Hrvatske. Dobitnica je Nagrade \u00bbBo\u017eidar Ad\u017eija\u00ab 1962. i 1969, Nagrade Vjesnika 1986, Nagrade \u00bbJosip Juraj Strossmayer\u00ab 1992, austrijske Nagrade \u00bbAnton Gindely\u00ab za knjigu Po\u010deci moderne Hrvatske,<\/span> koja je tada prvi put dodijeljena knjizi na nenjema\u010dkom jeziku. God. 1992. dodijeljen joj je odlukom predsjednika Republike Austrije Red za znanost i umjetnost I. razreda, 1998. odlukom Senata Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zvanje profesor emeritus i 1999. Spomen-medalja \u00bbJosef Hl\u00e1vka\u00ab \u010ce\u0161ke akademije znanosti. Tako\u0111er je odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a. \u2013 Otac Mavro, <\/span>obrtnik i trgovac (Bjelovar, 30. VIII. 1883 \u2013 logor Buchenwald, IV. 1944). Sin Salamonov. U Zagreb se doselio 1900. i vodio staklanu u Ilici. Zanimao se za socijalna pitanja sura\u0111ivao u Jevrejskom glasu,<\/span> Karlova\u010dkom kalendaru,<\/span> Kuriru,<\/span> Jugoslavenskom Lloydu <\/span>i Narodnom glasu<\/span>. Po uspostavi NDH sa suprugom Ellom ro\u0111. Deutsch i k\u0107eri Mirjanom preuzeo je \u017eid. znak. S obitelji bje\u017ei u Savski Marof. U listopadu 1943. uhitila ga je njem. vojska i deportirala u Buchenwald, gdje je \u0161est mjeseci poslije umro, dok su supruga i k\u0107i odvedene u Ravensbr\u00fcck.<\/p>\n

DJELA:<\/span> Op\u0107a povijest od engleske revolucije do propasti francuskog carstva (1640<\/span>\u20131815).<\/span> Zagreb 1954. \u2013 Radni\u010dki pokret u Hrvatskoj potkraj XIX stolje\u0107a. Izabrani izvori.<\/span> Zagreb 1957. \u2013 Vladavina Hrvatsko-srpske koalicije 1906<\/span>\u20131907.<\/span> Beograd 1960. \u2013 19. stolje\u0107e. Historija za III razred gimnazije.<\/span> Zagreb 1961. \u2013 Povijest hrvatskog naroda 1860\u20131914<\/span> (suautorica). Zagreb 1968. \u2013 Povijest prava\u0161ke ideologije.<\/span> Zagreb 1973. \u2013 Historijska znanost. Razvoj, oblik, smjerovi.<\/span> Zagreb 1976, dopunjeno izd. 19802. \u2013 Po\u010deci moderne Hrvatske. <\/span>Zagreb 1985. \u2013 Prema hrvatskome gra\u0111anskom dru\u0161tvu<\/span> (suautorica A. Szabo). Zagreb 1992. \u2013 Die Anf\u00e4nge des modernen Kroatien,<\/span> Gesellschaft, Politik und Kultur in Zivil-Kroatien und Slawonien in den ersten dreissig Jahren nach 1848.<\/span> Wien\u2013K\u00f6ln\u2013Weimar 1993. \u2013 Suvremena historiografija. <\/span>Zagreb 1996, 20012. \u2013 Izvorno prava\u0161tvo.<\/span> Zagreb 2000. \u2013 Vijek i djelovanje Franje Ra\u010dkoga<\/span>. Zagreb 2004.<\/p>\n

IZV.:<\/span> HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 672. \u2013 K\u017dZ. \u2013 Osobni podaci ulaznice i M. Mirkovi\u0107a. \u2013 Popis \u017ertava.<\/p>\n

LIT.:<\/span> J. \u0160idak: Gross, Mirjana. <\/span>Enciklopedija Jugoslavije, 4. Zagreb 1986. \u2013 D. M. Ko\u010di\u0107: Jugosloveni u koncentracionom logoru Buhenvald 1941\u20131945.<\/span> Beograd 1989. \u2013 M. Maticka: Mirjana Gross kao prosvjetni djelatnik<\/span>. \u010casopis za suvremenu povijest, 24(1992) 2. \u2013 N. Stan\u010di\u0107 i A. Szabo: Mirjana Gross kao znanstvena radnica<\/span>. Historijski zbornik, 45(1992) 1. \u2013 Gross, Mirjana. <\/span>Hrvatski leksikon, 1. Zagreb 1996. \u2013 T. Novak: Buchenwald, svjedo\u010danstvo<\/span>. Zagreb 1996. \u2013 Obitelj<\/span>. Zagreb 1996. \u2013 N. Stan\u010di\u0107: Prof. dr. Mirjana Gross \u2013 \u017eivot i rad. U: Zbornik Mirjane Gross<\/span>. Zagreb 1999. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. <\/span>Zagreb 2001. \u2013 M. \u0160vab: Gross, Mirjana. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. \u2013 Gross, Mirjana. <\/span>Hrvatska enciklopedija, 4. Zagreb 2002. \u2013 M. Poli\u0107: Mirjana Gross kao povjesni\u010darka historiografije<\/span>. Rijeka, 9(2004) 2. \u2013Mirjana Gross, professor emeritus Facultatis philosophicae Universitatis studiorum Zagrabiensis.<\/span> Zagreb 2004. \u2013 (Nekrolozi): M. Strecha, I. Ivelji\u0107, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 44(2012) 1. \u2013 D. Agi\u010di\u0107, Povijest u nastavi, 10(2012) 20(2). \u2013 Isti, \u010casopis za suvremenu povijest, 44(2012) 3. \u2013 M. Artukovi\u0107, Scrinia Slavonica, 12(2012) 1.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

GROSS, Mirjana (Mirjam), povjesni\u010darka (Zagreb, 22. V. 1922 \u2013 Zagreb, 23. VII. 2012). K\u0107i Mavra i Elle ro\u0111. Deutsch. Sveu\u010dili\u0161na je profesorica hrv. povijesti razdoblja 1790\u20131918. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161ila je u Zagrebu, a 1940. upisala studij medicine. Po osnutku NDH istjerana je sa Sveu\u010dili\u0161ta. Od 1942. skrivala se s roditeljima u selu Drenje … Nastavi \u010ditati “GROSS, Mirjana (Mirjam)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-121","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-7"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/121"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=121"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/121\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}