{"id":1150,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1150","title":{"rendered":"LUBYNSKI, Rudolf (L\u00f6wy, Lubinski)"},"content":{"rendered":"<p class=\"Normal\"><span class=\"Bold\">LUBYNSKI, Rudolf (L\u00f6wy, Lubinski),<\/span> arhitekt (Zagreb, 31. X. 1873 \u2013 Zagreb, 27. III. 1935). Sin Samuela i Julie ro\u0111. Hartman. Prvotno prezime L\u00f6wy 1900. promijenio je u Lubinsky. Nakon zavr\u0161ene osnovne \u0161kole i Klasi\u010dne gimnazije u Zagrebu, od 1896. do 1899. studirao je na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Karlsruheu u klasi Josefa Durma, u \u010dijem se atelijeru zaposlio kao suradnik nakon zavr\u0161enih pet semestara studija i sudjelovao u projektiranju Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Heidelbergu, Zavoda za patologiju i zoologiju klinike u Freiburgu te stambenih zgrada u Offenburgu, K\u00f6lnu i Karlsruheu. Za boravka u Njema\u010dkoj o\u017eenio je Hildu ro\u0111. M\u00fcnzer (?, 1885 \u2013 Zagreb, 18. XII. 1958), s kojom je imao sina Tankreda (Dragutina) (Zagreb, 1907 \u2013 ?), profesora i in\u017eenjera arhitekture. U studenom 1905. u potrazi za poslom napu\u0161ta Karlsruhe i odlazi u Z\u00fcrich, gdje boravi do 1907, kad se s obitelji vra\u0107a u Zagreb i ondje djeluje do smrti. Po povratku u rodni grad uspostavio je suradnju s gra\u0111evinskim poduzetnikom \u2192 Adolfom M\u00fcllerom, s kojim je osnovao gra\u0111evno poduze\u0107e \u00bbM\u00fcller i Lubynski\u00ab sa sjedi\u0161tem u Gajevoj ul. i u kojemu je djelovao kao glavni projektant. Premda je ve\u0107 1907. predlo\u017een za primanje u redovitoga \u010dlana Hrvatskoga dru\u0161tva in\u017einira i arhitekata, primljen je tek 1909. Zahvaljuju\u0107i poznanstvu s bankarom Desiderijem Rozsayem, u \u010dijoj je ku\u0107i u Kurel\u010devoj ul. \u017eivio od 1910, stekao je brojna poznanstva u zagreba\u010dkim poduzetni\u010dko-bankarskim krugovima. Ona su mu omogu\u0107ila pokretanje vlastitog arhitektonskoga atelijera, koji je otvorio 1908. u obiteljskoj ku\u0107i u Smi\u010diklasovoj ul. U razdoblju 1909\u201314. jedan je od najproduktivnijih zagreba\u010dkih arhitekata. Vrhunac je toga djelovanja izgradnja pala\u010de Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice na Maruli\u0107evu trgu (1911\u201313, danas Hrvatski dr\u017eavni arhiv) u Zagrebu, koja je izvanredan primjer Gesamtkunstwerka \u2013 potpunog jedinstva arhitekture, dekora i unutra\u0161nje opreme, te se mo\u017ee smatrati najvrsnijim primjerom kasnosecesijske arhitekture u Hrvatskoj. Projektantsku djelatnost prekinuo je za vrijeme I. svj. rata, kad je bio mobiliziran. Borio se na srp. boji\u0161nici na Drini (1914\u201315), na rus. boji\u0161nici na Karpatima (1915\u201317) te na tal. boji\u0161nici, gdje je obolio od \u0161panj. gripe. Nakon ozdravljenja bio je u \u010dinu pri\u010duvnoga poru\u010dnika otpu\u0161ten iz vojne slu\u017ebe. Po\u010d. 1920-ih obnovio je projektantsku djelatnost. Njegov je atelijer u me\u0111uratnom razdoblju prerastao u veliki projektni biro te imao presudnu ulogu u afirmaciji modernizma, ali i u odgoju potonjih protagonista moderne arhitekture, koji su kao mladi suradnici djelovali u njemu (Stjepan Plani\u0107, \u2192 S. Gombo\u0161, Lavoslav Horvat, Juraj Neidhardt, \u2192 Hinko Bauer, Marijan Haberle, Bogdan Petrovi\u0107). Sudjelovao je na IV. jugoslavenskoj umjetni\u010dkoj izlo\u017ebi u Beogradu 1912, izlo\u017ebi Hrvatskoga dru\u0161tva umjetnosti u Zagrebu 1913. i posmrtno na izlo\u017ebi Pola vijeka hrvatske umjetnosti u Zagrebu 1938. \u2013 Uz va\u017ean doprinos u pro\u010di\u0161\u0107ivanju tipologije zagreba\u010dke najamne stambene izgradnje 1909\u201310 (zgrade za Zemaljsku hipotekarnu banku u Prilazu Gjure De\u017eeli\u0107a te Ilici), vrijedne su njegove realizacije iz potonjega djelovanja: velika poslovna zgrada Socijalnoga osiguranja u Mihanovi\u0107evoj (1925\u201328) i osobito zgrada tvrtke \u00bbShell\u00ab (bra\u0107a Mari\u0107) u Gajevoj ul. (1931\u201332) kao prva funkcionalisti\u010dki koncipirana poslovna zgrada u Zagrebu, te Sefardski hram u Sarajevu (1925\u201330). God. 1920-ih projektirao je i izveo i nekoliko obiteljskih vila u Zagrebu, od kojih se isti\u010du vila Wasserthal na Gvozdu (1922\u201323), oli\u010denje secesijskoga Gesamtkunstwerka, i njoj sli\u010dna vila Brahm u ul. Medve\u0161\u010dak (1925), te vila Rein na Gvozdu (1929, danas Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krle\u017ee u sastavu Muzeja grada Zagreba).<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">IZV.:<\/span> DAZ, Mati\u010dne knjige \u017didova, Mati\u010dna knjiga ro\u0111enih 1858\u20131878, 542.<\/p>\n<p class=\"Literatura\"><span class=\"SMALL-CAPS\">LIT.:<\/span> J. Dundovi\u0107: <span class=\"Italic\">Adresar 1909<\/span>. Zagreb 1908. \u2013 S. Szavits-Nosan:<span class=\"Italic\"> Lubinski, Rudolf.<\/span> Znameniti i zaslu\u017eni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925\u20131925. Zagreb 1925. \u2013 I. Esih: <span class=\"Italic\">Rudolf Lubynski. <\/span>Obzor, 76(1935) 74. \u2013 B. Jakac: <span class=\"Italic\">Sveu\u010dili\u0161na biblioteka u Zagrebu<\/span>. Peristil, 1962. \u2013 <span class=\"Italic\">M. Dabac:<\/span> <span class=\"Italic\">Rudolf Lubynski i njegovo doba. <\/span>Arhitektura, 37\/38(1984\u20131985) 189\/195. \u2013 A. Laslo: <span class=\"Italic\">Rudolf Lubynski, prilog definiciji stambenog tipa. <\/span>Ibid. \u2013 A. Levi: <span class=\"Italic\">Stil Mudejar drugi put u Sarajevu<\/span>. Ibid. \u2013 A. Laslo: <span class=\"Italic\">Rudolf Lubynski, realizacije u Zagrebu \u2013 vodi\u010d. <\/span>Ibid. \u2013 Isti: <span class=\"Italic\">Rudolf Lubynski.<\/span> Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. Zagreb 1987.<span class=\"Italic\"> \u2013 <\/span>Isti: <span class=\"Italic\">Croquis za arhitekturu sje\u0107anja. <\/span>Bilten \u017dOZ, 1989, 12. \u2013 Isti: <span class=\"Italic\">Lubynski, Rudolf. <\/span>Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1995. \u2013 <span class=\"Italic\">Lubynski, Rudolf. <\/span>Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1995. \u2013 K. Galovi\u0107: <span class=\"Italic\">Secesijsko remek-djelo. <\/span>Vijenac, 8(2000) 171. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107: Zgrada Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu. U: <span class=\"Italic\">Secesija u Hrvatskoj <\/span>(katalog izlo\u017ebe). Zagreb 2003. \u2013 A. Laslo: Lica moderniteta 1898.\u20131918. Ibid. \u2013 <span class=\"Italic\">Rudolf Lubynski. <\/span>Hrvatska enciklopedija, 6. Zagreb 2004.<span class=\"Italic\"> \u2013 <\/span>A. Novina: <span class=\"Italic\">Vila Wasserthal u Zagrebu, prilog istra\u017eivanju arhitekta Rudolfa Lubynskog<\/span>. Peristil, 49(2006). \u2013 N. Fabijani\u0107: <span class=\"Italic\">Izme\u0111u secesije, neoklasicizma i moderne. Prilog interpretaciji zgrade Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Rudolfa Lubynskoga u Zagrebu. <\/span>Prostor, 18(2010) 1.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>LUBYNSKI, Rudolf (L\u00f6wy, Lubinski), arhitekt (Zagreb, 31. X. 1873 \u2013 Zagreb, 27. III. 1935). Sin Samuela i Julie ro\u0111. Hartman. Prvotno prezime L\u00f6wy 1900. promijenio je u Lubinsky. Nakon zavr\u0161ene osnovne \u0161kole i Klasi\u010dne gimnazije u Zagrebu, od 1896. do 1899. studirao je na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Karlsruheu u klasi Josefa Durma, u \u010dijem &hellip; <a href=\"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1150\" class=\"more-link\">Nastavi \u010ditati<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;LUBYNSKI, Rudolf (L\u00f6wy, Lubinski)&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-1150","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-12"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1150"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1150\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}