{"id":1077,"date":"2016-10-14T22:00:00","date_gmt":"2016-10-14T22:00:00","guid":{"rendered":""},"modified":"2016-10-14T22:00:00","modified_gmt":"2016-10-14T22:00:00","slug":"","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/?p=1077","title":{"rendered":"LICHT, Aleksandar (Aleksander, Alexander)"},"content":{"rendered":"

LICHT, Aleksandar (Aleksander, Alexander),<\/span> pravnik i \u017eid. aktivist (Sokolovac kraj Koprivnice, 11. IV. 1884 \u2013 \u017deneva, \u0160vicarska, 14. VI. 1948). Sin Vilima i Pauline, brat Adolfa, Hermana i Milana, suprug Erne ro\u0111. Montiljo i otac Tamare. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io je u Zagrebu. Pravo je studirao u Be\u010du i Zagrebu, gdje je doktorirao temeljem rigoroza 1909. Odvjetni\u010dku kancelariju otvorio je 1913, ali je zatvara zbog mobilizacije. Cijeli I. svj. rat proveo je na boji\u0161nici, gdje je obolio. U me\u0111uratnom razdoblju bio je odvjetnik s kancelarijom u Smi\u010diklasovoj, a zatim u Toma\u0161i\u0107evoj ul. u Zagrebu. God. 1929. izabran je za odbornika novoosnovane Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetni\u0161tvom se bavio do 1941. Po uspostavi NDH uhitio ga je Gestapo samo koji dan nakon dolaska u Zagreb i sa skupinom od pedesetak uglednih zagreba\u010dkih \u017didova odveo i zato\u010dio u Grazu. Prijavu o imovini podnijela je supruga Erna 30. VI. 1941. za mu\u017ea koji je tada bio u internaciji. Nakon nekog vremena bio je pu\u0161ten. Dobio je propusnicu s kojom je pre\u0161ao u tal. dio Slovenije, iz kojega odlazi u Italiju. Nakon tal. kapitulacije u rujnu 1943, prelazi u \u0160vicarsku. Isprva je 2 mjeseca boravio u izbjegli\u010dkom logoru, a zatim se, uz pomo\u0107 kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a, s obitelji trajno nastanjuje u \u017denevi, gdje znatno pridonosi organiziranju pomo\u0107i za \u017didove u Hrvatskoj i BiH, zahvaljuju\u0107i i razgranatim vezama u dijaspori. Posljednje godine \u017eivota provodi u Lausannei i \u017denevi, ne posje\u0107uju\u0107i domovinu. Posmrtni ostaci preneseni su 1955. u Jeruzalem i pokopani me\u0111u \u017eid. velikanima na groblju Har Hamenuhot. \u2013 U aktivnosti \u017eid. zajednice uklju\u010dio se 1898. Od tada posje\u0107uje \u00bbLiterarne sastanke \u017eidovske omladine\u00ab, \u010diji je poslije postao predsjednik. Za boravka u Be\u010du bio je potpredsjednik, a zatim i predsjednik \u00bbBar Giore\u00ab. Nakon povratka u Zagreb zapo\u010deo je promicanje cionizma, zbog \u010dega se smatra jednim od pionira te ideologije u Zagrebu i Hrvatskoj te na ju\u017enoslavenskom jugu. Objavljivao je \u010dlanke o cionizmu u listovima Domovina, Obzor <\/span>i Pokret, <\/span>a osobito u Supilovu rije\u010dkom Novom listu, <\/span>koji pobu\u0111uju pozornost i simpatiju me\u0111u ne\u017eidovima. <\/span>Priprema i vodi II. kongres abiturijenata cionista iz ju\u017enoslavenskih zemalja u Osijeku 1906, gdje se rodila ideja o stvaranju cionisti\u010dkoga glasila. S bratom Hermanom u rujnu 1906. pokre\u0107e \u017didovsku smotru,<\/span> prvi \u017eidovski list na slavenskom jugu, koji se distribuirao i po BiH, Srbiji, \u010dak i Bugarskoj. U vo\u0111enju i ure\u0111ivanju \u017didovske smotre<\/span> <\/span>bio je vrlo aktivan i nakon \u0161to se uredni\u0161tvo \u010dasopisa 1909. preselilo u Osijek i 1911. vratilo u Zagreb. S hebrejskoga je 1906. preveo Pjesme iz geta<\/span> istaknutog amer. \u017eidovskog pjesnika Morrisa Rosenfelda. Nakon osnutka Saveza cionista BiH i Hrvatskoj 1909. i njegova preseljenja u Zagreb, postao je tajnik organizacije i jedan od najistaknutijih \u010dlanova Zemaljskoga cionisti\u010dkog vodstva. Nakon rata postao je de facto <\/span>\u017eidovski i cionisti\u010dki vo\u0111a, predsjednik Saveza cionista Jugoslavije, \u010dlan Akcionoga komiteta Svjetske cionisti\u010dke organizacije i Savjeta pro\u0161irene \u017didovske agencije (Jewish Agency). God. 1918. autor je Memoranduma Narodnom vije\u0107u Dr\u017eave SHS,<\/span> kojim je izrazio potporu novoj dr\u017eavi. Na prvom kongresu jugoslavenskih cionista 1919. odr\u017eao je referat O smjernicama rada,<\/span> koji je postao temelj budu\u0107ih \u017eidovskih i cionisti\u010dkih aktivnosti. Zahvaljuju\u0107i organizacijskim sposobnostima, govorni\u010dkom daru, uvodnicima i \u010dlancima u \u017didovskoj smotri <\/span>i u \u017didovu <\/span>te esejima i razmatranjima o kulturnim pitanjima, bio je duhovni vo\u0111a i u\u010ditelj najbrojnije i najja\u010de cionisti\u010dke generacije u Jugoslaviji; dr\u017eao je predavanja o \u017eid. znanosti, mistici, knji\u017eevnosti, Palestini, o suvremenim problemima. Tako\u0111er, jedan je od vo\u0111a gimnasti\u010dara. Darovao je desetak zagreba\u010dkih i izvanzagreba\u010dkih studentskih, sportskih, dobrotvornih i drugih \u017eidovskih i ne\u017eidovskih dru\u0161tava (primjerice Dru\u0161tvo za podizanje spomenika kralju Tomislavu). Uz \u2192 H. Spitzera i vrhovnoga rabina Isaka Alkalaja intervenirao je 1919. u Ministarstvu unutra\u0161njih poslova u korist \u017eidovskih (a\u0161kenaskih) obitelji, uglavnom iz BiH, koje su vlasti \u017eeljele prognati. <\/span>Cionizam se umnogomu njegovom zaslugom pro\u0161irio u sve dijelove Kraljevine SHS i poslije Jugoslavije. God. 1919. sprije\u010dio je dublje podjele izme\u0111u sefarda i a\u0161kenaza te deportaciju \u017didova iz BiH i Vojvodine. Smatra se najistaknutijim predstavnikom \u00bbborbenog\u00ab \u017eidovstva tijekom 1930-ih; premda je pripadao sredi\u0161njoj struji cionisti\u010dkog pokreta (\u00bbop\u0107i cionisti\u00ab), izra\u017eavao je simpatije za lijeve opcije. Jedan je od istaknutih \u010dlanova Udru\u017eenja op\u0107ih cionista u Jugoslaviji, koje je osnovao 1935. s drugim istaknutim zagreba\u010dkim \u017didovima \u2192 L. Sternom, \u2192 Markom Hornom, \u2192 Markom Bauerom, \u2192 N. Tolnauerom te \u2192 M. \u0160. Freibergerom. Op\u0107i cionizam smatrao je sintezom svih nastojanja pokreta jer jednako vodi ra\u010duna o potrebama radnika i gra\u0111ana, odnosno jednako cijeni rad i kapital, a ne zanemaruje duhovne vrijednosti naroda. Kako se pribli\u017eavao II. svj. rat, iz lijevih su se krugova javili glasovi da se Licht pona\u0161a kao diktator i da je izgubio kontakt s omladinom. Ogor\u010den progonima \u017didova u Tre\u0107em Reichu uo\u010di II. svj. rata uklju\u010dio se i u akcije pomo\u0107i izbjeglicama iz Njema\u010dke i drugih okupiranih zemalja. \u2013 Brat Herman, <\/span>\u017eid. aktivist (Lepavina kraj Koprivnice, 28. III. 1882 \u2013 Zagreb, 22. IV. 1916). \u0160kolovanje je zapo\u010deo u Csurg\u00f3u u Ma\u0111arskoj, a u Zagrebu je polazio vi\u0161e razrede osnovne \u0161kole i Trgova\u010dku akademiju. Nakon nekoliko godina privatne poslovne prakse, 1912. osnovao je poduze\u0107e, koje je od 1914. bilo gl. zastupnik \u00bbMessmer\u00ab \u010dajeva u Hrvatskoj i Slavoniji. Bio je jedan od pionira cionizma u Zagrebu i Hrvatskoj te na ju\u017enoslavenskom jugu. S bratom Aleksandrom pokrenuo je 1906. \u017didovsku smotru,<\/span> kojoj daje materijalnu pomo\u0107 i anga\u017eira se u prikupljanju novca. Potom vodi svu administraciju i organizira redakciju. Potpisuje se kao izdava\u010d i vlasnik, potom kao gl. urednik. U rujnu 1909. poti\u010de osnivanje \u00bbAhduta\u00ab, prvoga cionisti\u010dkoga gra\u0111anskog dru\u0161tva u Zagrebu u kojem je djelovao izbjegavaju\u0107i preuzimanje vode\u0107ih funkcija. Organizirao je cionisti\u010dki rad, osobito prikupljanje novca za razli\u010dite namjene (za Keren Kajemet, sadnju maslina u Palestini). Kao tajnik Dru\u0161tva trgova\u010dkih namje\u0161tenika \u00bbMerkur\u00ab, kojem je predsjedao \u2192 \u0160. Aleksander, izvukao ga je iz te\u0161ke krize. Djelovao je i u Dru\u0161tvu abiturijenata trgova\u010dke \u0161kole te Dru\u0161tvu trgova\u010dkih namje\u0161tenika \u017didova. Jedan je od osniva\u010da Sportskoga dru\u0161tva Makabi u Zagrebu 1913. \u2013 Brat Adolf,<\/span> \u017eid. aktivist (Lepavina kraj Koprivnice, 1886 \u2013 Jadovno, 1941). Jedan je od osniva\u010da zagreba\u010dkoga \u017eid. Sportskog dru\u0161tva Makabi. Bio je u braku s Bertom ro\u0111. Weinberger (?, 1896 \u2013 ?Zagreb, 15. ili 18. V. 1941), koja je umrla ubrzo nakon uspostave NDH. Tih je dana preuzeo \u017eid. znak te u lipnju 1941. bio uhi\u0107en i deportiran u Gospi\u0107, potom u Jadovno, gdje je stradao. \u2013 Brat Milan,<\/span> trgovac (Lepavina kraj Koprivnice, 10. III. 1881 \u2013 Glina, 24. IV. 1945). U braku s Cecilijom (Cilikom) ro\u0111. Breyer (?, 1888 \u2013 Zagreb, 9. XI. 1977) otac je Vere, trgovkinje i majke \u2192 R. Licht-Milanova. Djelovao je kao trgovac u Zagrebu. Po uspostavi NDH s obitelji je preuzeo \u017eid. znak i pre\u0161ao na katoli\u010danstvo. Bio je djelomi\u010dno za\u0161ti\u0107en jer mu je zet Vladimir Filipaj bio dobrovoljac u jedinicama NDH na ist. boji\u0161nici. Po\u010d. 1942. s k\u0107eri je prebjegao u Hrvatsko primorje te je bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priklju\u010dio se partizanima djeluju\u0107i u NOO u Glini, a k\u0107i Vera bila je preba\u010dena u Italiju, gdje se priklju\u010dila partizanima.<\/p>\n

IZV.:<\/span> DAZ, Fond A. Lichta. \u2013 HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 685. \u2013 HDA, RUR, \u017didovski odsjek, 28923. \u2013 K\u017dZ.<\/p>\n

LIT.:<\/span> Oglas.<\/span> \u017didovska smotra, 14(1914) 3\/4. \u2013 Iz jugoslavenskih zemalja<\/span>. \u017didov, 15(1931) 49; 18(1934) 14; 20(1936) 17. \u2013 Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. <\/span>Odvjetnik, 1(1927) 1; 2(1928) 4; 5(1931) 1; 9(1935) 9\/10; 11(1937) 9\/10. \u2013 J. Mrazovi\u0107: Adresar grada Zagreba 1931. <\/span>Zagreb 1931. \u2013 J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941\u20131945. \u017drtve genocida i u\u010desnici narodnooslobodila\u010dkog rata<\/span>. Beograd 1980. \u2013 Pravni fakultet u Zagrebu 1776\u20131996. <\/span>Zagreb 1996. \u2013 M. Ristovi\u0107: U potrazi za uto\u010di\u0161tem. Jugoslovenski Jevreji u bekstvu od holokausta 1941\u201345. <\/span>Beograd 1998. \u2013 Dr. Aleksandar Licht. <\/span>Novi Omanut, 7(1999) 32\/33. \u2013 L. \u0160tern: In memoriam Aleksandru Lichtu.<\/span> Ibid. \u2013 C. Rotem: Dr. Aleksandar Licht. <\/span>Ibid. \u2013 M. Bar-Cvi: Tajna izvanrednog upliva.<\/span> Ibid. \u2013 M. Me\u0161trovi\u0107: O prijateljstvu dr. Aleksandra Lichta s mojim ocem.<\/span> Ibid, 7(1999) 34\/35. \u2013 I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu.<\/span> Zagreb 2001. \u2013 P. Po\u017ear: Licht, Aleksandar.<\/span> Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001. \u2013 I. Goldstein: \u017didovi u Zagrebu 1918\u20131941. <\/span>Zagreb 2004. \u2013 <\/span>M. \u0160vob: \u017didovi u Hrvatskoj,<\/span> 2. Zagreb 2004. \u2013 S. Kne\u017eevi\u0107 i A. Laslo: \u017didovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodi\u010d<\/span>. Zagreb 2011. \u2013 Lj. Dobrov\u0161ak: \u017didovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskoga rata<\/span>. Osijek 2013. \u2013 P. Radoni\u0107 Vranjkovi\u0107: Licht, Aleksandar. <\/span>Hrvatski biografski leksikon, 8. Zagreb 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

LICHT, Aleksandar (Aleksander, Alexander), pravnik i \u017eid. aktivist (Sokolovac kraj Koprivnice, 11. IV. 1884 \u2013 \u017deneva, \u0160vicarska, 14. VI. 1948). Sin Vilima i Pauline, brat Adolfa, Hermana i Milana, suprug Erne ro\u0111. Montiljo i otac Tamare. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io je u Zagrebu. Pravo je studirao u Be\u010du i Zagrebu, gdje je doktorirao temeljem … Nastavi \u010ditati “LICHT, Aleksandar (Aleksander, Alexander)”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-1077","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-12"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1077","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1077"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1077\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1077"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1077"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zbl.lzmk.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1077"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}