Kategorija: F

FÜRST, Heinrich (Hinko), liječnik (Zalaegerszeg, Mađarska, 1840 – Sisak, 28. VII. 1908). Suprug Berte rođ. Goldman (?, 1853 – ?, 1879). Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Budimpešti 1866. te se kao liječnik usavršavao na bečkim klinikama. Od 1869. nastanjen je u Sisku, gdje je kao ravnatelj bolnice (1870–96), uveo liječenje reumatskih bolesti natrijevim salicilatom te obavljanje svih laboratorijskih pretraga poznatih u to doba. God. 1870. bio je član Općinskoga poglavarstva trgovišta Sisak, a 1882. redoviti član Arkeologičkoga družtva Siscija. Spominje se i 1872. u popisu posjednika i intelektualaca sisačkoga kotara koji su pripadali Unionističkoj stranci. God. 1877. bio je liječnik Dobrovoljnoga vatrogasnoga društva Sisak. Neko je vrijeme bio i predsj. sisačke Izraelitske bogoštovne općine. Za svoje je zasluge odlikovan Zlatnim križem s krunom Austro-Ugarske Monarhije.

LIT.: Liječnički vjesnik, 29(1907) 7. – Pučki kalendar Ljudevit Posavski. Sisak 1996. – Zbornik građe. Politički i društveni pokreti u Sisku 1869.–1918. Sisak 1992. – DVD Sisak 1865.–1965. Sisak 1965. – Đ. Zorko i J. Jagačić-Borić: Sisački biografski leksikon. Sisak 2006.

FÜRST, Ignac, trgovac i izumitelj (?, 1866 – Auschwitz, 1942). Sin Samuelov. S roditeljima se doselio 1868. u Koprivnicu, gdje je završio pučku školu, a nauk pohađao u Križevcima. Služio je 1886. u austroug. vojsci, a potom bio trgovac u Dubravi kraj Čazme. Od 1908. živio je u Bjelovaru, gdje je deset godina bio predsj. trgovačkog društva »Merkur«. God. 1900. poslao je svoj izum na Svjetsku izložbu u Pariz te postao član Pariške akademije izumitelja, industrijalaca i izlagača, odlikovan zlatnom kolajnom »Ville de Paris«. U Zagrebu je živio od 1927. u braku sa Zlatom rođ. Neumann, s kojom je imao sina Zdenka (?, 1898 – ?logor, 1941–1945), magistra farmacije, koji je stradao u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27449.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FÜRST, Jakob, žid. aktivist (Vasvár, Mađarska, 15. VII. 1871 – ?Zagreb, 9. I. 1963). Sin Samojlov. Doselio se s roditeljima 1873. iz Mađarske u Sveti Ivan Žabno. U Zagrebu je radio kao domar Doma »Lavoslav Schwarz« u Maksimirskoj ul. Po osnutku NDH sa suprugom Klementinom (?, o. 1879 – ?Zagreb, 5. VI. 1966), također djelatnicom doma, i ostalim štićenicima bio je izbačen iz zgrade doma. U prijavi imovine vlastima NDH 30. VI. 1941. naveo je kako je ondje ostavio sav namještaj jedne sobe s krevetninom. Sa suprugom je preuzeo žid. znak. Na nepoznat su način preživjeli rat.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 671. – KŽZ.

FÜRST, Šandor, poduzetnik (Sisak, 9. VI. 1894 – ?Auschwitz, 1943). Sin Mavrov. S bratom Robertom 1924–36. bio je suvlasnik poduzeća »Papieros«, veletrgovine papira i pisaćega pribora, koje je 1936. prodao Miroslavu Blochu te s bratom i tri njem. partnera osnovao tvornicu »Koh-i-noor« olovaka »L.&C. Hardtmuth« u Zagrebu, čiji je bio direktor s ulogom 1 500 000 din. Po uspostavi NDH, u lipnju 1941, bio je prisiljen istupiti iz poduzeća te je bio izbačen iz stana u Križanićevoj ul., gdje je živio sa suprugom Marijom rođ. Schön i kćeri Ljerkom pa se odselio u Garićgradsku ul. Obitelj je preuzela žid. znak. Odboru za žid. podavanja u svibnju 1941. predao je zlatninu vrijednu 38 200 din. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u jasenovački logor Bročice, gdje su mu bili poslani paketi 7. i 14. XI. 1941. U neko je doba pušten iz Jasenovca te u travnju 1943. prebačen u Psihijatrijsku bolnicu (danas Klinika za psihijatriju) Vrapče, no otamo je, čini se, odveden u svibnju 1943, otad mu se gubi trag. Supruga i kći deportirane su u kolovozu 1942. u nepoznati logor. – Brat Robert, poduzetnik (Lekenik, 1883 – logor Jasenovac, 1941). S bratom je bio suvlasnik poduzeća »Papieros« i tvornice olovaka u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Minom (Lekenik, 1891 – logor Jasenovac, 1942) preuzeo je žid. znak te u lipnju 1941. bio uhićen i deportiran u jasenovački logor Bročice. Iako mu je 7. XI. 1941. bio poslan paket, iz logora se nikad nije javio. Supruga je također stradala u logoru Jasenovac.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 671. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FÜRTH, Desider, poduzetnik (Nové Zámky, Slovačka, 1881 – ?). Doselio se iz Budimpešte 1922. u Zagreb, gdje je isprva bio direktor tvornice umjetnih gnojiva, a potom prokurist poduzeća »Shell Oil Company«. Po uspostavi NDH sa suprugom Margitom rođ. Stern (Budimpešta, 1896 – ?) te kćeri Leom (Zagreb, 1927) bio je privremeno zaštićen kao mađ. državljanin te je radio u tvornici »Ing. Viktor Schön i brat«. Na sugestiju ustaškoga povjerenika u tvornici, koji je bio obaviješten o nadolazećim deportacijama, obitelj je u lipnju 1942. pobjegla iz Zagreba. Preko Varaždina i Čakovca stigli su u Budimpeštu, gdje su 1944. supružnici bili smješteni u geto, dok je kći bila poslana prema Austriji radi deportacije u Auschwitz, što je izbjegla zbog pomanjkanja vagona. Od strijeljanja ih je spasio ulaz Crvene armije u Budimpeštu krajem prosinca. Supruga je stradala u posljednjim deportacijama, a on se s kćeri 25. V. 1945. vratio u Zagreb, gdje je nastavio raditi u tvornici »Ing. Viktor Schön i brat«.

IZV.: Podaci o ulazniku L. Kriesbacher rođ. Fürth.

FUSSMANN, Izidor, obrtnik (Bardejov, Slovačka, 22. VI. 1887 – Zagreb, 12. I. 1947). Sin Jakobov. U Hrvatsku se doselio 1913. iz Poprada u Slovačkoj, a zavičajnost je stekao u Zagrebu. Po osnutku NDH u prijavi imovine naveo je urarski i zlatarski obrt i trgovinu u Krajiškoj ul., koji zbog njegove bolesti nije mogao započeti s radom. Sa suprugom Minkom rođ. Kohn i kćeri Ivanom (Zagreb, 1920 – ?) preuzeo je žid. znak. Supruzi su preživjeli II. svj. rat, a vjerojatno i kći, koja je ubrzo nakon masovnih deportacija 14. V. 1941. iz ŽOZ dobila potvrdu da je neudana te da može nesmetano stupiti u brak.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 671. – JIM, ŽOZ, reg. br. 5382, sign. K-65-3-1/1-34. – KŽZ.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.