LANG, Rikard, pravnik i ekonomist pisac (Vinkovci, 22. II. 1913 – Zagreb, 16. IX. 1994). Sin Ignjata i Teresije rođ. Schwarz. Srednju školu završio je u Vinkovcima 1931, a Pravni fakultet s doktoratom 1936. u Zagrebu. Bio je u mješovitom braku s Dubrovkinjom Marinom rođ. Mohr s kojom je imao sina → Slobodana i kćer Vlastu. Na katoličanstvo je prešao 1938. Prije II. svj. rata radio je u odvjetničkom uredu → J. Mogana kao vježbenik, potom u odvjetništvu i sudstvu u Vinkovcima i Zagrebu. Po uspostavi NDH u prijavi imovine naveo je da mu je već i pradjed oko 1800. živio u selu Markušici pokraj Vinkovaca. Sa suprugom i dvadesetomjesečnom kćeri Vlastom prebjegao je u Dubrovnik, gdje se priključio partizanima. Do 1947. radio je u ministarstvima unutarnjih poslova i rada FNRJ. Nakon II. svj. rata radio je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je osnovao Katedru političke ekonomije, na kojoj je predavao od 1947. kao honorarni nastavnik, 1948. docent, 1952. izvanredni i od 1956. do umirovljenja 1983. redoviti profesor. Od 1955. do 1973. bio je voditelj Ekonomskog instituta Zagreb, gdje je pokrenuo i vodio mnogobrojne gospodarsko znanstvenoistraživačke projekte s područja planiranja, tržišnih odnosa, mogućnosti gospodarskog razvoja, uključivanja u svjetske gospodarske tijekove i ekonomske integracije u Zapadnoj Europi. Bio je i predsj. Saveza ekonomista Jugoslavije, predsj. konzorcija ekonomskih instituta na projektu istraživanja privrednoga sustava Jugoslavije, zamjenik direktora Interuniverzitetskoga centra za poslijediplomske studije u Dubrovniku, počasni član nekoliko znanstvenih instituta i predavač na sveučilištima diljem Europe, SAD, Australije kao i u nekim afričkim državama. Od 1951. bio je član Komisije UN za ekonomiju, zaposlenost i razvoj i izaslanik na zasjedanjima Generalne skupštine i pojedinih tijela UN. Sudjelovao je u konstituiranju specijaliziranih agencija UN (UNCTAD i UNIDO) i pri izradbi i donošenju Načela međunarodnih ekonomskih odnosa te Povelje u Limi. Objavio je mnogobrojne znanstvene i stručne radove u državi i inozemstvu, sudjelovao u radu UN i njegovih specijaliziranih institucija te sudjelovao u izradi Načela međunarodne ekonomske suradnje. Kao ekonomski pisac, autor je ili suautor više od 200 knjiga, monografija, studija i rasprava o gospodarskom i društvenom razvoju Jugoslavije i njezinoj ekonomskoj politici, posebice analizi gospodarskoga sustava. – Kći Vlasta, ekonomistica (Zagreb, 1939). Po uspostavi NDH kao dijete roditelji su je iz Zagreba odnijeli u Dubrovnik. Poslije je radila u Hrvatskoj gospodarskoj komori. – Sestra Mira, privatnica (Vinkovci, 4. I. 1919 – Budimpešta, 1944). U međuratnom razdoblju živjela je u Zagrebu, a u prijavi imovine ustaškim vlastima 24. VI. 1941. navela da joj je pradjed živio oko 1800. u Markušici. – Otac Ignjat (Ignjo), pravnik i žid. aktivist (Vukovar, 8. X. 1884 – logor Jasenovac, 1942). Srednju školu završio je u Vinkovcima, a pravo 1909. doktorirao u Zagrebu temeljem rigoroza. Dana 18. VII. 1912. imenovan je odvjetnikom. Od 1914. do 1941 vodio je privatni odvjetnički ured. Kao ugledni vinkovački građanin bio je od 1923. do 1942. predsj. ŽO u Vinkovcima. Također je bio član osječke lože »Menora« Bnei Brita, član ravnateljstva Hrvatskoga doma u Vinkovcima, a smatran je i članom masonske lože. Uhićen je 1942. i odveden u logor Jasenovac, gdje je stradao.
DJELA: Mali ekonomski rječnik. Zagreb 1953. – Međunarodna suradnja i gospodarski razvoj. Zagreb 1955. – Tečaj političke ekonomije. Zagreb 1964. – Problemi ekonomskih funkcija federacije vezanih uz djelovanje jedinstvenog tržišta (suautor Z. Pjanić). Zagreb 1971. – Politička ekonomija. Zagreb 1972. – Privredni sistem i ustavna reforma. Zagreb 1973. – Sistem proširene društvene reprodukcije i napredak nauke, tehnike i tehnologije. Zagreb 1974. – Ekonomski razvoj i privredni sistem. Zagreb 1981. – Essays on the political economy of Yugoslavia (suautori G. Macesich i D. Vojnić). Zagreb 1982. – Koncepcija i strategija razvoja. Zagreb 1986. – Essays on the Yugoslav economic model. Zagreb 1986.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 684.
LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 5(1931) 22; 9(1935) 26. – A. Dragičević: Život i djelo profesora Rikarda Langa. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3/4(1986). – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – D. Kuliš: Lang, Rikard. Hrvatski biografski leksikon, 8. Zagreb 2013.