GEIGER-EICHHORN, Antonija

GEIGER-EICHHORN, Antonija, pijanistica i glasovirska pedagoginja (Rzeszów, Poljska, 4. I. 1893 – Zagreb, 1. VII. 1971). Kći violončelista i pedagoga → H. Geigera. Od pete je godine učila glasovir u Anke Barbot-Krežma u školi HGZ i ubrzo počela pratiti oca na koncertima. S jedanaest godina sudjelovala je na velikom koncertu u Budimpešti i dobila laskave kritike. Od 1905. studirala na Konzervatoriju u Pragu i već 1906. uz Prašku filharmoniju izvela je Beethovenov Glasovirski koncert u c-molu. God. 1907. nastavila je studij na bečkoj Akademiji za glazbenu i scensku umjetnost, gdje je diplomirala 1909. i kao najmlađa apsolventica bila nagrađena glasovirom tvrtke »Bösendorfer«. Usavršavala se u Majstorskoj školi bečke Akademije u Feruccija Busonija i Leopolda Godowskoga, koju je završila 1911. i tom prilikom dobila Austrijsku državnu nagradu. Nastupala je na koncertima u Beču, Berlinu i Londonu, a 1913. održala u Beču svoj prvi samostalni solistički koncert polučivši golem uspjeh. Po završetku I. svj. rata vratila se u Zagreb, gdje je 1920–40. predavala glasovir na Muzičkoj akademiji. Istodobno je koncertirala solistički, uz orkestar i kao članica komornih sastava, te često nastupala u emisijama Radio Zagreba od početka emitiranja 1926. Po uspostavi NDH bila je prisilno umirovljena te je morala prijaviti imovinu. Potom je bila internirana u Italiju, gdje je od 1943. bila u ilegali u zoni tal. partizana u mjestu Calestano kraj Parme. U Zagreb se vratila u rujnu 1945. i od tada je do umirovljenja 1961. bila docentica pa profesorica glasovira na Muzičkoj akademiji. Usporedno je koncertirala, nastupala na radiju i za film snimala glasovirske skladbe. – Započevši pijanističku karijeru u dječjoj dobi, s pravom je nazivana »čudom od djeteta«. Neobična darovitost i vrhunsko školovanje osigurali su joj mjesto među najperspektivnijim tadašnjim eur. pijanistima, ali međunarodnu karijeru samo je djelomice ostvarila, uglavnom u ranoj mladosti i u međuratnom razdoblju. Kao izravna nastavljačica pijanističkoga naslijeđa bečke škole njegovala je stil virtuoza XIX. st. s težištem na tehničkoj bravuroznosti. Ostvarila je golem repertoar pretežito pijanističke glazbe XIX. i XX. st., posebice sve Beethovenove glasovirske sonate (osim opusa 106), gotovo sveukupni Chopinov opus, mnoge skladbe Franza Liszta, Franza Schuberta, Roberta Schumanna, Johannesa Brahmsa, Sergeja Rahmanjinova, Mauricea Ravela, Josefa Suka, Aleksandra Skrjabina, Aleksandra Glazunova. Izvodila je skladbe hrv. autora Dore Pejačević, Vjekoslava Rosenberga-Ružića, Božidara Kunca, Borisa Papandopula, Žige Hirschlera, Mile Cipre, Miše Majera i Brune Bjelinskog. Pojedine snimke njezinih interpretacija sačuvane su u fonoteci Hrvatskoga radija. Kao pedagoginja odgojila je pijaniste i pedagoge Ivana Langa, Zlatu Novak, Natka Devčića, Vilmu Klajner i Zdravka Dušaka. Dobila je 1966. Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo. Ostavila je u rukopisu na njem. jeziku Sjećanja na godine provedene u internaciji u Italiji 1941–1945. u 4 sveska (u arhivu HGZ).

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 666. – HGZ, Arhiv, Ratni dnevnik.

LIT.: E. Schulz (E. Sch.): Ein musikalisches Wunderkind. Agramer Zeitung, 77(1902) 126. – Tonka Geiger in Budapest. Agramer Tagblatt, 19(1904), 5. III. – V. Čačić (Dr. V. Č.): Koncert glasoviračice Antonije Geiger. Narodne novine, 79(1913) 15. – M. Graf: Sinoćnji koncert pianistice Antonije Geigerove. Novosti (Zagreb), 13(1919), 19. XII. – Z. Vernić Turanjska (Z. V. T.): Klavierkonzert Antonie Geiger. Agramer Tagblatt, 34(1919) 335. – Pianistica Antonija Geiger-Eichhorn. Dom i svijet, 35(1922) 4. – M. Graf (M. G.): Konzert Antonie Geiger-Eichhorn. Zagreber Tagblatt, 39(1924) 263. – L. Šafranek-Kavić: IX intimno muzičko veče: Antonija Geiger Eichhorn. Obzor, 67(1926) 51. – Isti: Jubilarni koncert Antonije Geiger-Eichhorn. Ibid., 68(1927) 69. – Z. Grgošević (Z. G.): Koncert zagrebačke filharmonije. Ibid., 74(1933) 289. – Ž. Hirschler (-žh-): V društveni koncert. Jutarnji list, 22(1933) 7631. – K. Krenedić (Kć): IV koncerat Zagrebačke filharmonije, dir. Lovro Matačić, solistica Antonija Geiger-Eichhorn. Večer, 14(1933) 3914. – V. Novak (V. N.): Koncerat Antonije Geiger. Jutarnji list, 9(1940) 2919. – L. Županović (L. Ž.): 50-godišnjica umjetničkog rada pianistkinje Antonije Geiger-Eichorn. Vjesnik, 15(1954), 11. X. – Isti: Jubilarni koncert Antonije Geiger-Eichorn. Ibid., 18. X. – N. Turkalj (N. T.): Jubilej Antonije Geiger Eichhorn. Narodni list, 10(1954), 9. X. – A. Tomašek: Prvi koncert Zagrebačke filharmonije. Vjesnik, 18(1957), 12. X. – K. Kovačević: Geiger-Eichhorn, Antonija. Muzička enciklopedija, 1. Zagreb 1971. – Geiger-Eichhorn, Antonija. Leksikon jugoslavenske muzike, 1. Zagreb 1984. – B. Perić-Kempf: Geiger-Eichhorn, Antonija. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – Geiger-Eichhorn, Antonija. Hrvatska enciklopedija, 4. Zagreb 2002.