EHRLICH, Adolf

EHRLICH, Adolf, građevinski inženjer (Našice, 30. IX. 1864 – Zagreb, 3. VI. 1935). Sin → Hermana i Marije rođ. Eisner, suprug Idin (? – ?Zagreb, 10. IV. 1941), brat → Huga i Ernsta i polubrat → Đurin. Kćeri su mu → Vera Stein-Ehrlich i → Ina Broda. Realku je završio u Zagrebu, a diplomirao pri građevno-inženjerskom odjelu Tehničke visoke škole u Budimpešti. Kao inženjerski vježbenik u građevnoj službi Hrvatsko-slavonske zemaljske vlade 1888–90. izvodio je javne radove u Ličko-krbavskoj županiji. Radio je na regulaciji Save kraj Podsuseda, gradnji ceste oko Plitvičkih jezera, regulaciji bujica u Primorju i na Velebitu. God. 1890. stupio je u građevinsko poduzetništvo »Herman Ehrlich«, potom »E. Eisner & A. Ehrlich« te najposlije u građevinsko poduzeće »Ehrlich Adolf i Ernest inženjeri«, koje je izvodilo građevine od armiranog betona. Poduzeće je izvodilo radove na vladinoj palači u Zagrebu, bankovnim palačama u Zagrebu i Beogradu, tvorničkim objektima u Zagrebu, Osijeku, Smederevu, Kosovskoj Mitrovici, novoj palači Zemaljskoga kazališta u Zagrebu, vojarnama u Zagrebu, Nagykanizsi i Kotoru. Izvelo je kanalizaciju u Zagrebu, Osijeku i Beogradu, popločivanje cesta u Zagrebu i Beogradu, cestogradnje u Srijemu i Boki kotorskoj, zemljane radove za Glavni kolodvor u Zagrebu, spojnu prugu Sveta Klara–Remetinec, regulaciju rijeka Vuke i Karašice, rekonstrukciju Kneževa dvora u Dubrovniku. O vlastitom trošku izgradio put od Šestina do Kraljičina zdenca. Bio je član Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta od 1889, njegov predsj. 1907–08. te prvi potpredsj. 1909. Sudjelovao je u izradbi elaborata o djelokrugu ovlaštenih inženjera i geometara. Bio je jedan od najvećih prinosnika poreza ŽOZ 1915.

LIT.: Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekta sekcija Zagreb 1878–1928 (spomenica). Zagreb 1929. – (Nekrolozi): Židov, 19(1935) 23. – S. Szavits-Nossan: Tehnički list, 17(1935) 13/14. – Genealogija Vere Stein-Ehrlich. Jevrejski pregled, 37(1986) 7/8. – O. Čabrian: Ehrlich, Adolf. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998.