DANIČIĆ, Adolf (Schwarz), financijski stručnjak i industrijalac (Križevci, 17. II. 1861 – Zagreb, 7. XII. 1929). Sin Friedrichov. Potječe iz zagrebačke liječničke obitelji. Prezime Schwarz promijenio je u Daničić 1922. Nakon završetka trgovačke akademije u Grazu, radio je u Gradskoj štedionici u Križevcima i Ugarskoj općoj kreditnoj banci u Budimpešti, a 1904. bio je imenovan komercijalnim ravnateljem rafinerije u Bosanskom Brodu (osn. 1893). Pod njegovim se vodstvom rafinerija razvila u industrijsko poduzeće s dioničkom glavnicom od približno tri milijuna kruna. Uvidjevši ulogu umjetnih gnojiva u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, u suradnji s Eduardom Landauerom, osnovao je 1906. u Koprivnici tvornicu superfosfata i sumporne kiseline »Danica« d. d. za kemijsku industriju sa sjedištem u Budimpešti, koja je već 1908. proizvela prve količine superfosfata, a 1910. otvorila i pogon za proizvodnju sumporne kiseline. Za njegove uprave (bio je generalni direktor i član ravnateljskoga vijeća) tvornica je postala članica kartela austroug. tvornica superfosfata, tako da je godišnje proizvodila oko 7000 vagona umjetnih gnojiva za potrebe veleposjeda na području današnje juž. Mađarske i Vojvodine. Nakon što je postao predsj. Tvornice kemijskih proizvoda u Rijeci te član ravnateljstva Ujedinjene ugarske mineralne rafinerije d. d. u Budimpešti, u njegovim se rukama koncentrirala uoči I. svj. rata prerada mineralnih ulja i petroleja u zap. dijelu Ugarske te u Hrvatskoj i Slavoniji. Kad je za I. svj. rata obustavljen uvoz sirovina iz Južne Amerike potrebnih za proizvodnju umjetnih gnojiva, preorijentirao je tvorničko poslovanje na proizvodnju koncentrirane sumporne kiseline za potrebe voj. erara, a od 1916. i modre galice. Kupivši tvornice sumporne kiseline i superfosfata »Johann Heilinger & Co. A. G.« u Wagramu (Deutsch Wagram; 1916) i »Stabilimento Prodotti Chimici« u Rijeci (1917), proširio je poslovanje na austrijsko i istarsko tržište. Pošto je 1918. »Danica« stavljena pod sekvestar, a na čelo tvrtke postavljen komesar, otišao je u Rumunjsku, gdje je, do povratka u domovinu (1919), djelovao kao član Odbora za proizvodnju sirovog i mineralnog ulja. God. 1920. postao je član Ravnateljstva »Danice«, koja je u međuvremenu bila nacionalizirana. Zbog gubitka ugarskoga tržišta i slabe domaće potražnje za umjetnim gnojivima, preusmjerio je tvorničku proizvodnju na nove proizvode. Iste god. primijenila se tehnologija sušenja kukuruza te započela proizvodnja željezno-oksidnih bojila, 1921. podignula se tvornica kisika, a od 1923. opet su se proizvodili sumporna kiselina i umjetna gnojiva u Rijeci te od 1926. i u Wagramu. Nakon požara 1922, koji je potpuno uništio tvornicu sumporne kiseline, ona je 1923. i 1924. ponovno sagrađena i modernizirana. U sustav »Danice« d. d. od 1922. uključena je i Prva jugoslavenska tvornica šarafa d. d. u Koprivnici, koja je željeznicu počela opskrbljivati domaćom robom. God. 1926. prodana je rafinerija u Bosanskom Brodu tvrtki Standard Oil Company te se poslovanje »Danice« ograničilo na pogone u Koprivnici, Rijeci i Wagramu. Iako je tvrtka 1927. pod Daničićevim ravnateljstvom ostvarila najveći prihod te s približno 300 zaposlenih radnika postala jedno od najvećih jugoslav. poduzeća kemijske industrije, on je već iduće godine bio sasvim istisnut iz uprave. Bio je predsj. prodajne organizacije »Fosfat« d. d. u Zagrebu (1926–29) i djelatni član Saveza industrijalaca, Trgovačke i obrtničke komore, Zagrebačkoga zbora i Jugoslavenske udružene banke. Objavio je nekoliko članaka o problemima financiranja industrije umjetnih gnojiva u glasilima Zagreber Tagblatt (1924) i Der Morgen (1925). Nakon njegove smrti, dioničari »Danice« prodali su, zbog nerentabilne proizvodnje 1931, tvornicu vijaka bečkomu poduzeću »Brevillier & Co« i »A. Urban & sinovi«. Posao je po njegovoj smrti preuzeo sin → Miroslav.
IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga rođenih 1858–1878, 92.
LIT.: »Danica« d. d. za kemičke proizvode. Riječ, 2(1920), 17. VI. – (Nekrolog). Jugoslavenski Lloyd, 21(1929), 8. XII. – D. Ožegović: Tvornica »Danica« obustavila rad. Podravske novine, 8(1937), 28. VIII. – M. Kolar-Dimitrijević: Tvornica »Danica« i njezino radništvo. Podravski zbornik, 2(1976). – T. Delibašić: Daničić, Adolf. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993.